Treba li BiH oporezivati ekstrapofit banaka?

Iako još nema zbirnih izvještaja za prvu polovinu godine, sudeći prema pojedinačnim izvještajima, bankarski sektor nastavio je da ubire rekordne profite, zbog čega se postavlja pitanje treba li Bosna i Hercegovina ići u smjeru pojedinih evropskih država i dodatno oporezovati profit banaka.

Ranije, Španija i Mađarska dodatno su oporezovale ekstraprofite banaka, s tim da je Mađarska definisala da banke mogu umanjiti i do 50 odsto svoju poresku osnovicu tog jednokratnog poreza ako povećaju kupovinu državnih obveznica. Nedugo nakon njih, Italija je donijela odluku da će dodatno oporezovati "prekomjernu" dobit banaka po stopi od 40 odsto, a od tog novca smanjivati porez i pomoći one koji kupuju prvu nekretninu. Pod velikim pritiskom i negodovanjem banaka, Italija je kasnije to ublažila, ali je svakako dodatno oporezovala ekstraprofite banaka.

I u Vladi Hrvatske razmatraju mogućnost dodatnog oporezivanja banaka, a u njihovom Ministarstvu finansija rekli su da analiziraju situaciju i razmatraju niz mjera, uključujući i one iz područja poreske politike.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prošle godine zabilježena je rekordna dobit banaka kada je prvi put premašila pola milijarde KM. Tačnije, ta dobit iznosila je 502 miliona KM i za čak 22,8 odsto bila je veća nego godinu ranije. U BiH još uvijek nema zbirnih izvještaja za prvu polovinu ove godine, međutim, pojedine banke koje su izašle sa svojim podacima nastavile su sa rastom profita i gotovo je sigurno da će on u ovoj godini biti mnogo viši od pola milijarde KM.

Stručnjaci u BiH su u vezi s eventualnim dodatnim oporezivanjem ekstraprofita banaka  poprilično podijeljeni. S jedne strane su oni koji kažu da je to potrebno uraditi, dok s druge strane pojedini tvrde da to nije dobro jer nam trebaju banke sa viškom kapitala koje će biti spremne da odgovore budućim izazovima.

"Potrebno je dodatno oporezovati bilo koji sektor koji ostvaruje ekstraprofit. Ili, u slučaju banaka, pogledati koja je struktura tih profita i onda mjerama to onemogućiti. Ako su ti profiti od kamata, treba ih ograničiti i onemogućiti rast privremenom mjerom. Očito je da se nešto previše naplaćuje, mislim da nije izvor tog profita u kamatama već u nekim drugim stvarima", rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

On kaže da, osim banaka, vlasti treba da sagledaju i druge sektore, kao što je maloprodaja, koja takođe ubire ogroman profit ili peradarska industrija, koja je u jednom periodu govorila da propada, da više ne može da radi, a kada su izašli sa finansijskim izvještajima, vidjeli smo da jedna firma ima profit od preko 20 miliona KM.

Takođe, Gavran ističe za "Nezavisne novine" da je profit banaka, s obzirom na njihove aktivnosti, zaista visok i da za eventualno dodatno oporezivanje imamo potvrde iz prakse.

S druge strane, ekonomista Saša Stevanović kaže da dodatno oporezivanje bankarskog sektora nije dobro, ali da ono što se dešava u regionu i Evropi na tom pitanju treba iskoristi na način da se pošalje poruka i kod nas osnuju nove banke.

"Kompromis je i ako kažemo nećemo oporezovati vašu dobit, ali od vas očekujemo da se dividenda ne isplaćuje u nekom naredom periodu. Stimulacija rasta plata u prethodnom periodu ipak je dovela do porasta kreditne aktivnosti i monetarna zatezanja su išla naruku većoj dobiti. Veću dobit i veći kapital koji imate iskoristite kao instrument da putem veće adekvatnosti kapitala finansirate privredu", rekao je Stevanović za "Nezavisne novine".

On naglašava da treba poslati i poruku da bankarski sektor bude zaštita privredi od neuravnoteženih monetarnih i troškovnih udara i da to što nećemo uvesti oporezivanje povećanih profita da to radimo da zaštitimo makroekonomsku stabilnost sistema na eventualne buduće šokove.

"Vrijeme koje je pred nama je vrijeme izazova i šansi za ekonomiju. Ekonomiji trebaju saveznici, a saveznici sa novcem su uvijek dobrodošli", rekao je Stevanović.