Neizvjesnost najbolji "čuvar" novca

Neizvjesnost i strah kako bi se u budućnosti mogla razvijati ekonomska kriza u Evropi, ali i u BiH, najvjerovatnije su jedan od glavnih razloga zašto su depoziti građana i kompanija u domaćim bankama nastavili da rastu i u prethodnom periodu.

Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Dragan Gligorić analizirajući najnovije podatke Centralne banke BiH koji pokazuju da je i junu ove godine zabilježen rast depozita u bankama. 

Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti su iznosili 29,86 milijardi maraka i u odnosu na mjesec ranije veći su za 0,5 odsto, a na godišnjem nivou za čak 7,5 odsto.

Prema riječima Gligorića, u uslovima kada inflacija odbija da se tako lako i bez žestoke borbe preda, jedan dio građana i preduzeća vjerovatno je procijenio da im je u sadašnjim okolnostima i kriznim vremenima najbolje da ne troše novac, već da ga čuvaju za neka bolja vremena, kada cijene budu svedene u neku normalu.

"Drugi razlog stvarno ne vidim. Jedino na ovaj način mogu objasniti ovaj rast depozita. Znači, “krivac” je inflacija, odnosno strah šta će biti sutra. Ljudi kalkulišu, i jedno vrijeme su kupovali nekretnine kako bi sačuvali vrijednost svog novca, ali mislim da je i tome došao kraj, jer su cijene stanova, odnosno nekretnina, otišle u nebo. Doći će vrijeme kada će se one morati vratiti u kakvu-takvu normalu. Slično je i sa profitabilnim preduzećima, koja sigurno smatraju da im se u današnjim turbulentnim vremenima ne isplati investirati novac u nove poslove i proširenje proizvodnje, već samo pokušavaju da je sačuvaju na sadašnjem nivou", istakao je Gligorić. 

Navodi i da je u isto vrijeme došlo i do rasta obima kredita, što se, kako je istakao, može objasniti nastojanjima onog “drugog dijela građana i preduzeća”, koji imaju potrebu da finansiraju tekuću potrošnju, ali i time što neki od njih ovu krizu vide i kao dobru poslovnu priliku.  

"Ovo su, inače, procesi koji su karakteristični za svaku zemlju u razvoju, da kako se one razvijaju, to prati i rast depozita i obima kredita. Iako BiH ima skroman ekonomski rast od tri odsto, logično je da dolazi do ovog. Sada imamo i inflaciju, koja umnogome određuje ponašanje građana i preduzeća u takvim nametnutim okolnostima", kaže Gligorić.  

Smatra i da ovaj rast depozita olakšava poslovanje domaćim bankama, koje su zbog toga manje okrenute skupom inostranom tržištu, na kom novac postaje sve skuplji zbog restriktivnih mjera Evropske centralne banke i podizanja kamatnih stopa, a koja na taj način pokušava da aktuelnu inflaciju svede na prihvatljivih dva odsto.  

"Rast depozita znači da banke imaju na raspolaganju jeftin novac s kojim mogu raditi i plasirati ga na tržište pod povoljnijim uslovima nego što je to u većini evropskih država. Ali moram i naglasiti da su oročeni depoziti nešto što sve banke više vole, jer im je taj segment sigurniji od ovih neoročenih, koje neko može podići u svakom trenutku", dodao je Gligorić.

Bankarski porez

Italijanska vlada nedavno je uvela jednokratni porez od 40 odsto na dodatnu dobit banaka, a tako prikupljen novac planira da iskoristi za pomoć ljudima koji dižu hipotekarne zajmove radi kupovine prve nekretnine. Gligorić kaže da ova mjera ne bi bila dobra u slučaju BiH, jer bi se na taj način poremetila trenutna likvidnost i stabilnost domaćeg bankarskog sektora. Kako je pojasnio, bilo kakva vanredna i neočekivana mjera samo može pogoršati poslovnu klimu u BiH. To bi možda moglo dovesti, kako je dodao, i do povlačenja pojedinih inostranih banaka sa našeg područja, što ne bi bilo nikako dobro.