ECB bi prije Feda mogla ublažiti monetarnu politiku, evo zašto

U listopadu je kompozitni PMI indeks za SAD dosegnuo 51 bod, što je više od rujanskih 50,2. Vrijednosti iznad 50 označavaju rast sektora.

Ovaj rast, najjači od srpnja, podržan je brzim napretkom u uslužnom i proizvodnom sektoru. U isto vrijeme, povećanje maloprodaje u rujanu u SAD-u odražava jače povjerenje potrošača i veću potrošnju od očekivane. Bez prodaje automobila, rast prodaje i dalje ukazuje na stabilnost maloprodajnog sektora. To nije samo pozitivan znak za gospodarski rast, već također podupire veću inflaciju. Stoga u budućnosti možemo očekivati dulje razdoblje povećanja kamatnih stopa u SAD-u.

Već smo duboko u sezoni izvještavanja o poslovnim rezultatima za treći kvartal, gdje je do ovog trenutka 180 od 500 kompanija iz S&P 500 indeksa već predstavilo rezultate za treći kvartal ove godine. Ukupno je zabilježeno povećanje prihoda od 5% i povećanje dobiti od 11% na međugodišnjoj razini. Međugodišnji rast dobiti bilježe svi sektori, osim sektora nekretnina i materijala. U trećem tromjesečju američke tvrtke imale su koristi od iznenađujuće snažne potrošnje i ovogodišnjeg pada cijena mnogih sirovina, što je zajedno povećalo marže za mnoge tvrtke u SAD-u, a isto možemo očekivati i za neke u Europi.

Povjerenje u gospodarsku aktivnost eurozone je u padu, što potvrđuje i pad PMI-a u listopadu. Smanjenje aktivnosti zabilježili su i proizvodni i uslužni sektor. Kao rezultat toga, nove su narudžbe pale najbrže od 2009. godine, isključujući razdoblje pandemije Covid-19. Ovo usporavanje negativno utječe na zapošljavanje, posebice u proizvodnji. Pad gospodarske aktivnosti nije ograničen samo na Njemačku i Francusku, jer pritisak osjećaju i Španjolska i Italija. Postoji rizik od daljnjeg smanjenja aktivnosti u četvrtom tromjesečju, što može dovesti do nižih prognoza rasta za 2024.

U rujnu je zabilježen pad inflacije, dok je u Njemačkoj, gdje između ostalog bilježimo i pad građevinske aktivnosti, deflacija zabilježena kod energenata. Ovi čimbenici ukazuju na smanjenje cjenovnih pritisaka u Europi. Štoviše, pad inflacije osnovnih dobara i usluga dodatno podupire ovu pretpostavku. Kao rezultat toga, Europska središnja banka (ECB) imala bi više mogućnosti za akcije poput smanjenja kamatnih stopa ili kvantitativnog popuštanja, možda čak i ranije nego što se trenutno očekuje. Stoga bi ECB zbog pogoršanja situacije u Europi mogla ublažiti svoju restriktivnu politiku i prije američke središnje banke (Fed).