I hrvatske banke moraju platiti formiranje novog sanacijskog fonda EU

24.04.2014. 13:16 / Izvor: eKapija.ba
I hrvatske banke moraju platiti formiranje novog sanacijskog fonda EU

Hrvatske banke će u sljedećih osam godina morati uspostaviti fond u visini jedan posto pokrivenih depozita, zahvaljujući nedavno donesenoj direktivi Europske unije za oporavak i sanaciju banaka

Hrvatske banke će u sljedećih osam godina morati uspostaviti fond u visini jedan posto pokrivenih depozita, zahvaljujući nedavno donesenoj direktivi Europske unije za oporavak i sanaciju banaka (Banks Resolution and Recovery Directive), kojom će se na razini EU uspostaviti 55 milijardi eura vrijedan sanacijski fond.

Prema pisanju Poslovnog dnevnika, zakon je praktično gotov, bruse se tek detalji o opreativnoj nadležnosti, a nema još ni konačne odluke kad će banke morati početi uplaćivati u fond.

Navodno postoji ideja da se u novi fond prenese dio sredstava iz Fonda za osiguranje štednje u DAB-u. Taj je fond, piše Poslovni, pozivajući se na neke svoje izvore, dvostruko veći od potrebnog.

Banke DAB-u godišnje uplate oko 450 milijuna kuna premija, a krajem 2012. godine Državna je agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka upravljala sa 3,16 milijardi kuna. Prošle je godine oko 525 milijuna kuna isplaćeno deponentima propale Centar banke iz čijeg stečaja DAB sad taj iznos potražuje.

Direktivom se pokušava riješiti pitanje moralnog hazarda jer njome EU mijenja pravila o tome tko snosi trošak spašavanja posrnule banke. Umjesto dosadašnje prakse da za greške i preriskantno poslovanje banaka automatski plaćaju porezni obveznici, novim propisom trošak će snositi kreditori i vlasnici banaka.

Zatim bi se koristio novac iz sanacijskog fonda, a tek ako ne bi bilo dovoljno novca za to, onda bi se posezalo za novcem poreznih obveznika.

Od banaka se prema direktivi očekuje da same izrade svoje planove za oporavak i sanaciju, a čije detalje će zatim razraditi Europsko tijelo za bankarstvo EBA, zajedno s nacionalnim vlastima.

Prema ocjeni PriceWaterhouseCooper’sa, dva su bitna faktora hoće li direktiva uspjeti. Prvo, kako će izgledati hijerarhija onih koji će spašavati banku i po kojem redoslijedu. I drugo, što ako u problemima bude neka sistemska banka prije nego se skupi 55 milijardi eura, koliko je planirana vrijednost fonda.

U Hrvatskoj bi, piše Poslovni, banka bila pod ingerencijom HNB-a dok je živa, u sanaciji pod nadležnošću DAB-a i u stečaju pod ingerencijom Trgovačkog suda.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital