Izdržite bez kredita još ove godine: Zaokret se očekuje 2016.

Analizu poslovanja banaka i projekciju što se može očekivati treba svakako početi činjenicom podjele srednjoeuropskoga bankarskoga sektora na sjever, u kojem su Poljska, Češka i Slovačka, i jug, tj. Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju. Podjela počinje s kvalitetom imovine, što utječe na rast kredita, kao i troškove rizika, a time i na stopu povrata kapitala.

Na sjeveru je omjer loših kredita dosegnuo vrhunac već ranije i sada je u trendu opadanja. S druge strane, jug bilježi znatno više omjere loših kredita, koji su i prošle godine imali tendenciju porasta. Zdravija potražnja, koja je dodatno ojačala 2013. godine, poduprla je rast kredita na sjeveru. U isto vrijeme, na većini južnih tržišta vidljiv je pad kredita i slab rast. Troškovi rizika na sjeveru već su blizu razinama normale, a na jugu su i dalje viši i volatilni. Zbog toga se u 2013. godini bilježe i vrlo različite razine profitabilnosti s ukupnom stopom povrata kapitala u visini + 10,8 posto na sjeveru, za razliku od - 8,4 posto na jugu.

Godina 2014. bila je prekretna i za sjeverni i za južni dio tržišta. Ubrzani rast kredita na sjeveru trebao bi poduprijeti prihode i bankarskom sektoru omogućiti obranu svoje dvoznamenkaste stope povrata na kapital, za koji se očekuje da će se u razdoblju od 2014. do 2016. godine stabilizirati, a sve pod pritiskom nižih marži i prikupljanjem dodatnoga kapitala u nekoliko proteklih godina. Troškovi rizika na jugu su dosegli vrhunac zahvaljujući ubrzanom čišćenju bilanci i gubicima.  Nastavkom konsolidacije u sektoru fokus spajanja i preuzimanja vjerojatno će se premještati sa sjevera (Poljska) na jug. Postoji nekoliko planiranih transakcija za iduće razdoblje među vodećih deset banaka u Sloveniji (NKBM, ABanka Vipa) i Hrvatskoj (Hypo Alpe-Adria-Bank).

Jug očekuje oporavak

Čišćenje bilanci na jugu priprema je za oporavak dobiti u razdoblju od 2014. do 2016. godine, u čemu su prošle godine predvodile Slovenija i Hrvatska, a Mađarska, Rumunjska i Bugarska tome trendu trebale bi se priključiti ove godine. Pregled kvalitete imovine u Sloveniji doveo je do iskazivanja ogromnih 3,6 milijardi eura gubitaka te do dokapitalizacije u 2013. godini, ali pad neto rezervacija trebao bi omogućiti dosezanje pozitivne nule već u 2014. godini. Intenzivnije izdvajanje rezervacija u Hrvatskoj, uvjetovano strožim propisima središnje banke, snizilo je dobit u 2013. godini za 73 posto, a kvalitetnija razina pokrića i sporiji rast loših kredita trebali bi stopu povrata kapitala u 2014. godini vratiti na 2,5 posto, odnosno 2,9 do 3,7 posto u 2015. na 2016. godinu.

Na mnogim tržištima južno od crte razgraničenja omjer loših kredita dosegnuo je vrhunac 2014. godine ili će se to dogoditi ove godine. U 2014. godini pad omjera loših kredita očekuje se u Sloveniji, Mađarskoj i Rumunjskoj, u Bugarskoj to je već slučaj, a ove godine očekuje se pad i u Hrvatskoj. S obzirom na relativno slabe gospodarske izglede, omjer loših kredita u Hrvatskoj trebao bi nastaviti rast s 16,1 posto u 2013. godini do vrhunca od 19,4 posto u 2015. godini prije nego što se 2016. godine spusti na umjerenih 18,8 posto.

roškovi rizika na južnim tržištima trebali bi početi oštro padati nakon gospodarskog oporavka i čišćenja bilanci kao preduvjeta za to. Očekivani pad troškova rizika u 2014. godini posljedica je niza događaja koji su doveli do izdvajanja visokih rezervacija. U Sloveniji se u 2014. godini očekuje oštriji pad troškova rizika, a u Hrvatskoj umjereni (nakon promjene pravila za klasifikaciju plasmana u 2013. godini).

Smirivanje zaduživanja

Nakon godina smanjenog financiranja zaduženjem, rast kredita još uvijek je na većini južnih tržišta negativan, ali očekuje se zaokret zahvaljujući čvršćem gospodarskom oporavku. Čini se da kreditiranje u Mađarskoj i Rumunjskoj doseže donje granice u 2014. godini, u Sloveniji i Hrvatskoj ove godine, a Bugarska je očuvala pozitivan rast. Očekuje se da će 2014. godine oprost inozemnog duga (koji se odbija od glavnice kredita) Mađarskoj omogućiti da zabilježi oštar pad kredita od 6,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali nakon toga krediti fizičkim osobama trebali bi ponovno početi bilježiti pozitivan rast od 0,4 do 1,8 posto u razdoblju 2015.-2016. godina. Kratkoročni izgledi govore o stagnaciji Hrvatske, s postupnim ne tako oštrim padom kreditiranja, tj. 1,3 u 2014. u odnosu na prethodnu godinu te 0,3 posto u 2015. godini na godišnjoj razini, prije nego što dođe do postupnog zaokreta u 2016. godini.  Većina tržišta na jugu borit će se da svoj omjer prihoda i rashoda očuva na silaznoj putanji. U Hrvatskoj se očekuje blaga promjena s 52,2 posto u 2013. godini na 52 posto u 2016. godini, uz malen rast bilo prihoda, bilo rashoda. Kako gospodarski oporavak pospješuje stabilizaciju kvalitete aktive i oporavak profitabilnosti na jugu, tako se na tim tržištima može očekivati slijed većih transakcija. U Hrvatskoj se priprema prodaja Hypo Alpe-Adria banke sredinom 2015. godine, a moguće je i da će država prodavati Hrvatsku poštansku banku.

Utjecaj švicarca

Hrvatska ima najlošije gospodarske izglede od svih zemalja Srednje Europe. Zemlja još prebrođuje šestogodišnje razdoblje recesije te se očekuje daljnji gospodarski pad za 1,0 posto u 2014. godini, ali postupni oporavak uz rast od 0,8 posto trebao bi započeti već ove godine. Prognoze domaće potražnje za kreditima u 2014. godini bile su negativne s obzirom na pogoršanje stanja na tržištu rada i fiskalnu konsolidaciju potrebnu da bi se smanjio državni deficit, što je uzdrmalo povjerenje kućanstava. Stopa nezaposlenosti najviša je u regiji (u 2013. godini zabilježen je prosjek od 20,3 posto) i u 2014. godini rasla je i dalje. Monetarna politika mora se usmjeriti na stabilnost tečaja da se ne bi promjenile vrijednosti zaduženja vezanih uz euro.

U siječnju ove godine švicarska središnja banka odustala je od čuvanja tečaja švicarskog franka od promjena u odnosu na euro, što je izazvalo znatan rast tečaja kune u odnosu na švicarski franak već na početku 2015. godine. Vlada je kao privremenu mjeru donijela Izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju, fiksiravši tečaj kune za švicarski franak po ugovorima o kreditu vezanima uza švicarski franak na 6,39 kuna. Konačno rješenje očekuje se ove godine, a trenutačni utjecaj na bankarski sektor još uvijek se analizira. S druge strane, neto prihodi od izvoza trebali bi odigrati pozitivnu ulogu s obzirom na to da Europa podupire vanjsku potražnju. Hrvatska bi trebala ostvariti koristi i od korištenja sredstvima iz fondova EU.