Bankarski sektor u SIE: 2015. kao tranzicijska godina

“Predviđalo se da će 2014. godina biti ključna godina za evropski bankarski sektor, te da će banke koje posluju u Srednjoj i Istočnoj Evropi (SIE)  biti na testu. U to vrijeme naše su se procjene bazirale na strožijim regulatornim mjerama u pogledu snage kapitala i procjene rizika. Međutim, sukobi između Rusije i Ukrajine koji su se pogoršali tokom godine, te razočaravajući ekonomski rast u eurozoni predstavljaju dva faktora koju su doveli do većeg pritiska na bankarski sektor nego se to očekivalo. Bilježi se novo normalno stanje u bankarskoj industriji, koja je primorala sve učesnike na tržištu da  barem djelomično redefinišu svoje poslovne strategije. Stoga smatram da će u 2015. godini doći do zatvaranja pojedinih poslovnih segmenata u bankama ili čak do potpunog povlačenja sa određenih tržišta. Ipak, odluka da zadržimo prisustvo u bankarskom sektoru SIE je i dalje jako bitna i ispravna. Uvjeren sam da će nakon ove faze preorijentacije i čak nekih novih uslova, banke ponovo i u značajnom omjeru doprinositi ekonomskom i društvenom razvoju cijelog regiona“, izjavio je Karl Sevelda, generalni direktor Raiffeisen Bank International AG (RBI)., navodi se u saopćenju Raiffeisen banke

Ovakva procjena utemeljena je na ključnim rezultatima iz posljednjeg godišnjeg izvještaja bankarskog sektora za zemlje Srednje i Istočne Evrope, odnosno zajedničke publikacije analitičara Raiffeisen Bank International/ Raiffeisen RESEARCH, i Raiffeisen Centrobank AG (RCB).

U 2015. godini bh. bankarski sektor će biti jedan od ključnih pokretača bh. ekonomije

U prethodnoj godini bh. bankarski sektor je dominantno bio pod uticajem promjenjivih kretanja u realnoj ekonomiji. U prvom kvartalu 2014. godine bh. ekonomija je zabilježila snažnu ekspanziju, praćenu padom u drugom kvartalu nakon majskih poplava, da bi druga polovina godine ponovo bila obilježena blagim ekonomskim oporavkom. Tako je i kretanje bankarskog sektora bilo u skladu sa izazovnim i promjenjivim kretanjem realne ekonomije, što se najbolje ilustruje kroz trend kretanja kreditnih aktivnosti bh. banaka. Naime, rast ukupnih kredita u 2014. godini iznosio je svega 2,8% yoy, što je najniža stopa rasta u posljednjih pet godina. Rast nekvalitetnih kredita u korporativnom sektoru, pomjerio je fokus bh. banaka na segment stanovništva, koje je bilo ključni pokretač rasta ukupnih kredita (5,7% yoy). Ipak, uprkos svim izazovima  bh. bankarski sektor je zadržao izuzetno visok nivo kapitaliziranosti, likvidnosti i profitabilnosti. Povjerenje u stabilnost bh. bankarskog sektora najbolje se ilustruje kroz činjenicu da su ukupni depoziti zabilježili najvišu stopu rasta još od 2007. godine (7,9% yoy).   

U 2015. godini očekivanja su da će bh. bankarski sektor biti jedan od ključnih pokretača bh. ekonomije mjerene očekivanim realnim ekonomskim rastom od 2,5% yoy, te da će bh. banke biti spremne podržati i finansirati rastuće proizvodne i izvozne aktivnosti bh. kompanija, ali i nastaviti sa snažnim kreditiranjem stanovništva. Ipak, zbog još uvijek prisutnih ograničenja u potencijalnom rastu bh. ekonomije tako će i bankarski rast u segmentu aktive i kredita biti ograničen na jednocifrene stope u rangu od 5% do 8%.

Preokret na pojedinim tržištima u SE/JIE; Mađarska i Rumunija bilježe dobar napredak

"I dalje smatramo da Poljska, Češka i Slovačka tržišta bilježe visok rast, sa umjerenim nivoom finansijskog posredovanja. Iz tog razloga, smatramo da rast kredita i aktive može nadmašiti rast BDP-a na održivoj osnovi. U principu, ovoj grupi zemalja možemo dodati i tržišta Mađarske i Rumunije, jer su i ona zabilježila preokret. Oba tržišta su posljednjih godina postigla preokret u ekonomskom i bankarskom smislu zbog smanjenja dugovanja, ozbiljnih jednokratnih gubitaka i restrukture problematičnih kredita. Međutim, u ovom trenutku je teško predvidjeti da li će restruktura koja je provedena u posljednjih nekoliko godina dovesti do zadovoljavajućeg preokreta u 2015. godini", objasnio je Gunter Deuber, direktor RBI Bond and Currency Research-a za SIE i jedan od glavnih autora Izvještaja o bankarskom sektoru za zemlje SIE.

Koeficijent problematičnih kredita: poboljšanje u SE/JIE; pogoršanje u IE

Kad je u pitanju koeficijent problematičnih kredita, 2014. godina je definitivno bila godina preokreta na tržištu zemalja SE and JIE, jer je napokon zabilježen pad nakon višegodišnjeg rasta ovog koeficijenta. Tako je u Rumuniji ovaj koeficijent pao sa 21,9 procenata iz 2013. godine na 13,9 procenata na kraju 2014., nakon što je centralna banka implementirala niz mjera da ubrza „čišćenje“ bilansa stanja.  Pozitivan trend koeficijenta problematičnih kredita zabilježen u zemljama SE desio se zbog solidne i/ili bolje kvalitete aktive i novih aktivnosti kreditiranja u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Do poboljšanja kvalitete aktive došlo je u Mađarskoj (koeficijent problematičnih kredita je pao sa 14 procenata na 13,3 procenta) i Sloveniji (koeficijent problematičnih kredita smanjen je sa 22 procenata na 16 procenata). Ukupni koeficijent problematičnih kredita u SE regiji smanjen je sa 9,1 na 8,5 procenata, a regionalni koeficijent, ne računajući Mađarsku, pao je sa 7,1 na 6,8 procenata u 2014. godini. To znači da je na regionalnom nivou (u svim zemljama SE) koeficijent problematičnih kredita u 2014. godini smanjen za 0,6 procentna poena nakon što je pet uzastopnih godina bilježio rast od ukupno 5,2 procentna poena. Moguće je da je regionalni koeficijent problematičnih kredita u SE mogao zabilježiti i veći pad, ali analiza kvalitete aktive (AQR) i stres testiranje provedeno od strane Evropske centralne banke (ECB), te Evropskog bankarskog regulatora (EBA) doveli su do opreznije procjene kvalitete aktive.

"Očekujemo da će koeficijent problematičnih kredita u Rusiji u 2015. godini dosegnuti 8 do 10 procenata od ukupnih kredita, ovisno o dinamici rasta kredita, a da će ukupni restrukturirani krediti također rasti. Na osnovu prethodnih iskustava tokom krize, ovaj rast može iznositi do 20 procenata.  U prvom kvartalu 2015. godine, Rusija je zabilježila značajno ubrzano formiranje problematičnih kredita u odnosu na četvrti kvartal 2014. godine. U Ukrajini, koeficijent problematičnih kredita na osnovu MSFI je ponovo oko 40 procenata, s tim da će nedavni negativni uslovi vjerovatno dodati još nekih 15 procentnih poena na ionako visoke iznose problematičnih kredita. Već nagoviješteno strukturalno čišćenje bankarskog sektora, koje je potrebno kao preduslov za paket podrške Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), također može doprinijeti povećanju problematičnih kredita u 2015. godini. U konačnici, ovo može postaviti temelje za dugoročnije rješavanje problematičnih kredita kako u 2016. godini tako i u budućnosti", izjavila je Elena Romanova, viši stručnjak za bankarstvo u SIE pri RBI i jedan od glavnih autora Izvještaja o bankarskom sektoru za zemlje SIE.

U konačnici, promjenjivi trendovi koeficijenta problematičnih kredita u tri pod-regije SIE su se međusobno poništavali u 2014. godini i doveli do relativno stabilnog ukupnog koeficijenta problematičnih kredita u SIE od 8,5 procenata. Međutim, u 2015. godini trendovi u zemljama IE bi mogli zasjeniti pozitivan trend problematičnih kredita zabilježen na drugim tržištima SIE, a što bi moglo rezultirati povećanjem ukupnog koeficijenta problematičnih kredita u SIE na više od 9 procenata do kraja 2015.

Profitabilnost: RoE u SIE iznosi 6 procenata bez većih promjena u 2015. godini

U 2014. godini, profitabilnost u bankarskom sektoru u zemljama SIE je bila neujednačena. Ukupni povrat na kapital (RoE) na nivou bankarskog sektora SIE dostigao je svoj najniži nivo od nekih 6,9 procenata od 2000. godine. Nekoliko je faktora uticalo na ovakvo razočaravajuće ostvarenje. Kao prvo, niže RoE marže u SIE regiji rezultat su novih evropskih regulatornih zahtjeva, prema kojima banke moraju težiti ka većim zaštitnim slojevima kapitala. 

Drugo, u 2014. godini tri su tržišta u SIE, odnosno Mađarska, Rumunija i Ukrajina, poslovala negativno, što je značajno pogoršanje u odnosu na 2013. godinu, kada je samo Slovenija ostvarila gubitke. Stoga, to je jedna od najgorih godina kad je u pitanju bankarsko poslovanje u SIE.  Situacija je bila gora samo 2010./2011. godine, kada su četiri tržišta zabilježila gubitke.  Iako se djelomično radi o jednokratnim efektima, RoE pokazatelji na tri spomenuta tržišta bili su duboko u crvenom (Mađarska: -11 procenata, Rumunija: -12,5 procenata, Ukrajina: -30 procenata). Rusko tržište zabilježilo je značajan pad profitabilnosti u 2014. godini. RoE koeficijent je pao sa 15 na oko 8 procenata u 2014. godini te na 4,8 procenata u prvom kvartalu 2015. godini. Nema izgleda da će do 2016. godine doći do poboljšanja ekonomske situacije u zemljama IE. Biti će potrebne sveobuhvatne strukturalne reforme da bi se tržište oporavilo i ponovo uspostavile osnove za održivi rast. 

U 2014. godini, pritisak na profitabilnost bio je prisutan i kod profitabilnih tržišta Srednje Evrope, kao što je Poljska, Češka i Slovačka. To je dovelo do dodatnog pritiska na profit, koji ionako bilježi najniži nivo prema regionalnim standardima. Regionalni RoE u SE pao je sa 10,3 na 9,2 procenta; ako ne računamo Mađarsku, regionalni RoE smanjen je sa 12 na 11,7 procenata. Zahvaljujući relativnom sazrijevanju tržišta SE, premija rizika u regionu je smanjena, prateći tako pritisak smanjenja profitabilnosti. Bez sumnje treba naglasiti da zemlje SE trenutno imaju najveći potencijal kad je u pitanju bankarsko poslovanje na tržištu SIE.

Koeficijent pokrivenosti kredita depozitima (L/D koeficijent): dovoljno prostora za finansiranje novog kreditnog ciklusa, ali mnogo opreznije

Trend zabilježen prethodnih godina kad je u pitanju dinamika osnovnog finansiranja u SIE te njegova povezanost sa kreditnom bazom nastavio se i u 2014. godini. Ukupni koeficijent pokrivenosti kredita depozitima (L/D) na SIE tržištu je i dalje stabilan i iznosi oko 97 procenata (tj. značajno ispod svog maksimuma od 114 procenata u 2008. godini).

Kad je u pitanju rast finansiranja iz depozita na području cijele SIE, 2014. godina je bila uspješna, ne uzimajući u obzir nekoliko prepreka koje su ove bankarske sisteme dovele u težu situaciju kad je u pitanju finansiranje (kao što je slučaj sa Bugarskom, Rusijom i Ukrajinom). Moguće je da će tokom kreditnog ciklusa doći do promjene u niskom L/D koeficijentu SIE regije. Imajući u vidu rebalans L/D koeficijenta u većini zemalja, a posebno u onim zemljama koje bilježe najjača makro-ostvarenja, analitičari smatraju da postoji dovoljno prostora da se finansira novi kreditni ciklus, ali sa mnogo više opreza. Na tržištu zemalja CE koje nemaju potrebu sa sekularnim smanjenjem zaduženosti (npr. Češka, Poljska i Slovačka) trend rasta kredita i depozita u 2014. godini bio je na manje-više istom nivou, ali sa nešto značajnim rastom depozita u odnosu na rast kredita.  Bankarska tržišta na kojima je potrebno sekularno smanjenje zaduženosti (npr. JIE te Mađarska i Slovenija) i dalje pokazuju značajno veći rast depozita nego kredita.

Zapadne banke u SIE redefinišu svoje prisustvo na tržištu

U 2015. godini, opreznost i selektivnost će biti osnovni elementi poslovanja zapadno-evropskih banaka u SIE. Strategije poslovanja u SIE fokusirat će se na optimizaciju bilansa stanja, smanjenje troškova, selektivni rast, a investicijske na optimizaciju proizvoda, modernizaciju i operativnu efikasnost.

"Imajući u vidu trenutnu situaciju na tržištu SIE, kako sa fundamentalnog tako i sa regulatornog gledišta, te strateško repozicioniranje određenih učesnika, u sljedećih 12 mjeseci možemo očekivati povećanje aktivnosti spajanja i akvizicije u regionu. Međutim, ne očekuje se veća ekspanzija postojećih mreža poslovnica. Iako još uvijek očekujemo da će 2015. godina biti godina tranzicije kad je u pitanju bankarsko poslovanje u SIE, nadamo se da će postojeći učesnici na tržištu ostvariti profit od spomenutog preokreta i narednog kreditnog ciklusa u zemljama SE i JIE. Oni treba da ostvare udio na tržištu i postave temelje za budući rast i ostvarivanje profitabilnosti", izjavio je Jovan Sikimic, analitičar u RCB i jedan od autora Izvještaja o bankarskom sektoru za zemlje SIE.