Grci sa bankomata digli 600 miliona eura

28.06.2015. 13:51 / Izvor: Al-Jazeera Balkans
Grci sa bankomata digli 600 miliona eura

Više od trećine bankomata u Grčkoj u subotu je u jednom trenutku bilo ispražnjeno, budući da građani povlače svoj novac zbog bojazni da će njihova zemlja izaći iz eurozone, rekli su izvori iz bankarskog sektora.

Više od trećine bankomata u Grčkoj u subotu je u jednom trenutku bilo ispražnjeno, budući da građani povlače svoj novac zbog bojazni da će njihova zemlja izaći iz eurozone, rekli su izvori iz bankarskog sektora.

Grci su formirali redove ispred bankomata nakon što je premijer Alexis Tsipras pozvao na održavanje referenduma 5. srpnja o zahtjevima stranih kreditora.

Ovaj poziv noćas je dobio i podršku Parlamenta.

Oko 35 posto od 2.000 bankomata diljem Grčke u subotu je u jednom trenutku ostalo bez novca.

Punjenje jednog automata traje sat do dva, pa su se ispred strojeva formirali redovi, rekli su izvori, kako prenosi Srna.

Prazni automati

Grčke banke koordniniraju rad sa središnjom bankom kako bi u bankarskoj mreži bilo dovoljno gotovine.

U subotu je iz bankarskog sustava povučeno oko 600 milijuna eura, rekao je Reutersu dužnosnik jedne od četiri najveće grčke banke.

Drugi bankar procijenio je odljev na više 500 milijuna eura.

Bankari kažu da je tijekom prošlog tjedna iz banaka povlačeno i po milijardu eura na dan, ali u subotu je novac povučen skoro isključivo sa bankomata, na kojima postoji dnevno ograničenje od 600 do 700 eura po korisniku.

"Potražnja za gotovinom definitivno je veća nego tijekom obične subote. To ne znači da su redovi ispred svih bankomata, ali mi pokušavamo osigurati da novca bude u svim automatima", rekao je jedan bankar.

Grčka Vlada inzistira da će se banke u ponedjeljak normalno otvoriti i demantirala da će uvesti kontrolu tokova kapitala da bi spriječila kolaps bankarskog sustava.

Parlament odobrio referendum

Grčki Parlament u noći na nedjelju odobrio je prijedlog premijera Tsiprasa da će Grci na referendumu 5. srpnja odlučivati o uvjetima međunarodnih zajmodavaca u zamjenu za daljnju pomoć, izvijestile su novinske agencije.

Grčki premijer u najavi referenduma je izrazio nadu da će Grci odlučno odgovoriti na ultimatum zajmodavaca.

Tsipras je referendum predložio u noći sa petka na subotu, a nije se predomislio ni nakon subotnje odluke Euroskupine da Grčkoj ne produlji program pomoći za sljedećih mjesec dana.

Zastupnici u Parlamentu poduprli su njegov prijedlog sa 178 glasova, a 120 je glasalo protiv, prenosi Hina.

"Neki misle da su problemi u Grčkoj igra. Dostojanstvo naših ljudi nije igra", rekao je Tsipras u Parlamentu i podsjetio na veliki broj nezaposlenih i siromašnih Grka.

Oko milijun i pol nezaposlenih nije igra, kao ni oko tri milijuna ljudi koji žive u siromaštvu, upozorio je.

Grčki premijer smatra da bi "ne" na referendumu ojačalo pregovaračke moći.

"S čistim 'ne' poslali bi poruku da se Grčka neće predati", kazao je.

Također je podsjetio da su Europljani više puta na referendumima izražavali svoju volju.

"Jesu li Francuzima rekli da referendum nije dozvoljen kada su oni glasovali o europskom ustavu?", pita se grčki premijer.

Ponovno je kritizirao Međunarodni monetarni fond, koji traži da Grčka do kraja mjeseca vrati 1,6 milijardi eura.

MMF: Referendum bez osnove

"Sučeljeni smo s inzistiranjem MMF-a da ublažimo svoje prijedloge poreza za bogate", kazao je.

Zajmodavci od Atene traže da "teret ponovno prebaci na leđa umirovljenika i radnika", istaknuo je Tsipras.

Glavna direktorica MMF-a Christine Lagarde ponovila je da Grčka nakon utorka više neće imati pristup sredstvima MMF-a, dok ne vrati 1,6 milijardi eura.

Također je ocijenila da referendum narednu u nedjelju nema pravnu osnovu, zbog činjenice da u utorak istječe europski program pomoći Grčkoj, te referendum nakon utorka neće biti važan.

Grčki ministar finansija Yanis Varoufakis izjavio je da će tražiti od EU-a da vrati 1,9 milijardi eura profita na ime grčkih državnih obveznica koje su u posedu Europske središnje banke da bi Atena mogla platiti dug MMF-u.

On je za Reuters kazao da plaćanje duga MMF-u 30. lipnja zavisi od fleksibilnosti kreditora.

Scenariji o tome kako bi se grčka kriza mogla razvijati kreću se od mišljenja da je moguć kontrolirani izlazak Grčke iz eurozone, pa do raspleta da bi Grčka i zajmodavci u posljednjoj minuti mogli postići sporazum.

Za sada je zajedničko stajalište Euroskupine da će Grčka ostati članica eurozone.

Nastavak saradnje s ECB-om

Grčka Vlada nastavit će surađivati s Europskom središnjom bankom i s grčkom središnjom bankom, ne bi li osigurala stabilnost banaka, poručio je u subotu navečer u na Twitteru zamjenik premijera, nakon sastanka s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem.

Tiprasov zamjenik Yannis Dragasakis na Twitteru je napisao: "Nakon današnjeg sastanka s Draghijem u Bruxellesu, Yannis Dragasakis i [grčki pregovarač] Euclid Tsakalotos rekli su da će grčka Vlada i dalje tijesno surađivati s ECB-om i grčkom narodnom bankom radi očuvanja stabilnosti grčkog bankovnog sustava", prenosi Reuters.

Mediji pišu kako se ECB ovaj vikend suočava s najvećim izazovom i čeka ga donošenje najvažnije odluke u razmjerno kratkoj povijesti: hoće li i idući tjedan nastaviti financirati grčke banke, u vrijeme nesigurnosti uoči referenduma?

Postalo je, sasvim izgledno da Grčka neće 30. lipnja uspjeti uplatiti milijardu i pol eura MMF-u, i to će u pitanje dovesti solventnost Vlade.

Uz to, tada će isteći rok i aktualnom paketu financijske pomoći, što će samo povećati sumnju u solventnost grčkih banaka, jer je grčka država krajnji jamac bankama, a one su vlasnice golema dijela grčkog duga.

Središnja banka ne bi smjela posuđivati insolventnim bankama, jer je to očito bacanje dobrog novca i znači da središnja banka ne obavlja svoju primarnu dužnost čuvanja vrijednosti i integriteta valute.

ECB ne želi kolaps

Središnja banka može u izvanrednim slučajevima posuditi bankama ako dobije kolateral, odnosno sredstva koja pokrivaju vrijednost vitalnih zajmova.

No, nastave li Grci prazniti bankomate i podizati gotovinu te će banke ostati bez toga kolaterala.

Zato ECB, koji djeluje kroz grčku središnju banku, u teoriji, po vlastitim propisima, više neće smjeti grčkim bankama pružati hitnu pomoć za likvidnost.

No, dužnosnici i bankari drže kako ECB ne želi izazvati potpuni financijski i ekonomski kaos u Grčkoj, a on bi bio posljedica objave da prestaje potpora grčkim bankama.

"ECB ne želi postati čimbenik ekonomskog kolapsa u Grčkoj", rekao je za BBC jedan izvor blizak ECB-u. "Zato će dati sve od sebe da nađe način kako da nastavi podupirati te banke u nesigurnim danima uoči referenduma."

Grčki europski partneri zatvorili su vrata nastavku kreditiranja Grčke, pa je zemlja suočena s bankrotom, zbog kojeg bi mogla izaći iz eurozone i izazvati domino efekt u cijelom europskom gospodarstvu i šire.

Ministri financija ostalih članica eurozone prvi su se put okupili bez Grčke, pošto su glatko odbacili njezinu molbu za produljenjem postojećeg paketa pomoći koji istječe u utorak.

Prijeti širenje krize

Vlada ljevičarske Syrize zatražila je produljenje na nekoliko tjedana, do referenduma 5. srpnja, na kojem će Grci odlučiti hoće li prihvatiti nove, stroge uvjete, koje Vlada odbacuje.

Ministri Euroskupine optužili su Grčku da je prekinula pregovore i obećali da će učiniti sve kako bi zajednička valuta ostala stabilna.

"Moramo učiniti sve da bi spriječili bilo kakvu prijetnju širenja krize", rekao je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble.

"Odlučni smo spriječiti bilo kakvu neizvjesnot na financijskim tržištima", dodao je.

Ministri su u službenoj izjavi objavili da će "postojeća financijska pomoć Grčkoj isteći 30. lipnja 2015. godine" i posredno pozvali Grčku da uvede kontrolu kapitala kako bi stabilizirala svoj bankarski sustav.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital