Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Evo šta svjetske banke rade sa novcem svojih korisnika

27.08.2016 |

Kapital / BANKARSTVO

Izvor: B92

Evo šta svjetske banke rade sa novcem svojih korisnika

Od finansiranja sumnjivih firmi koji iskorišćavaju ljude, odbijanje kredita na osnovu rase ili porijekla, do manipulisanja i zarađivanja na tuđem novcu…

Banke i bankari nisu posebne već duže vrijeme, a ponekad je teško uprijeti prstom u što oni tačno i kako zarađuju s našim novcem. Ovo je samo dio neetičnih radnji koja su česta praksa svjetskih banaka, a razotkrivaju je finansijski stručnjaci:

1. Finansiranje „mutnih“ kompanija

Iako je dokazano da se bave nelegalnim poslovima, eksploatišu djecu i ljude za rad, otimaju zemlju siromašnima za šaku novčića, banke rado sufinansiraju takve kompanije ako u tome vide priliku za svoj profit. Jedan od takvih primjera je i National Australia Bank koja je pozajmila 200 miliona, firmi koja se bavi proizvodnjom palminog ulja i povezuje se sa otimanjem tuđih posjeda, podmetanjem požara i oduzimanjem zemlje plemenima u nerazvijenim dijelovima svijeta.

2. Diskriminacija

Evans banka sa sjedištem u Njujorku optužena je za odbijanje kredita i pozajmica po rasističkim principima – kredite nisu mogli da dobiju ljudi koji stanuju u područjima grada sa većom populacijom Afroamerikanaca. Cijeli grad Bufalo u državi Njujork čijih 75 odsto stanovnika čine Afroamerikanci ta banka je odbila.

3. Tempiranje transakcija

Banke tempiraju naplatu računa tako da bi izvukli maksimalan profit naplaćivanjem kamata. Tako će planski u određeno doba naplaćivati određene račune kako bi korisnike natjerali na veći minus – čime se za svako povećanje minusa naplaćuju dodatne kamate, a korisnik mora podizati dodatan novac i ulaziti dublje u minus kako bi ih podmirio.

4. Omogućavaju trgovinu krvavim dijamantima

Banka Old Mutual imala je dionice kompanije u Zimbabveu koja se povezuje sa izvlačenjem i trgovinom krvavim dijamantima. Prema optužbama, kompanija je tukla radnike zadužene za iskop, stavljali su im lisice i na njih puštali pse.

5. Iskorišćavanje izvršenje

U 2010. godini su američke banke uhvaćene kako odobravaju zahtjeve svojih korisnika bez obrađene papirologije ili čak pristupa njoj. Oko 3,8 miliona domova su bili pod nelegalim izvršenjem, zbog čega je ogroman broj ljudi završio na ulici.

6. Finansiranje ilegalnog krčenja šuma

Bankarsko društvo Westpac finansiralo je grupu VTK, koja je ilegalno krčila prašume na području papuanski Nove Gvineje. Kompanija je primjenjivala silu kako bi se lokalno stanovništvo odreklo zemlje, a rezultat je bio zagađenje vode i nedostatak hrane.

7. Pranje prljavog novca

Banda osuđena na zločine poput ubistva i dilovanja droge „oprala“ je na milijarde dolara kroz američku Wachovia Banku. Tim novcem finansirali su kupovinu aviona koji su prevozili preko 22 tone kokaina tokom narko-rata, u kojem je ubijeno preko 20.000 ljudi.

8. Premještanje terorističkog novca

Britanska HSBC bankarska firma optužena je za premještanje novca od Al Rajhi saudijsko-arapske banke koja se povezuje sa djelovanjem i finansiranjem terorista. Al Rajhi banka navodno je glavni finansijer Al Kaide, kao i napada 11. septembra na SAD.

9. Finansiranje izrade kasetnih bombi

Preko 139 banaka širom svijeta uložilo je oko 24 milijardi dolara u kompanije koje se bave proizvodnjom kasetnih bombi. One se najviše koriste u sirijskim sukobima te se smatra da su prouzrokovale smrt najmanje 260 civila.

10. Finansiranje firmi koje eksploatišu djecu

Banka ANZ finansirala je plantažu šećera u Kambodži koja je zapošljavala djecu staru oko sedam godina. Kompanija nije pokazivala nikakvu milost prema radnicima, što dokazuje slučaj radnice koja je ubijena jer je zaspala dok je radila u polju.

svjetske bankenovactransakcijekreditipozajmice

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)