Bankocentričan finansijski sistem nije u interesu ni samih banaka

Rukovodilac za bankarske poslove, edukaciju i trening Udruženja banaka u BiH Samir Lačević smatra da su nova zakonska rješenja za banke u BiH modernija i generalno bolja nego dosadašnja, ali i da postoji opravdana sumnja da će takva rješenja donijeti sinergetske efekte u finansijskom sistemu BiH.

"Kako trenutno stvari stoje naš finansijski sistem će biti još više bankocentričan što nije u interesu ni samih banaka. Dokaz za to vidimo u širenju pravnog opsega za djelatnost banaka. Dodatno kroz duži niz godina svjedočimo postepenom odumiranju lizing društava, mikrokreditnih organizacija (nekada spominjanih kao najbrže rastućih institucija), te nedovoljnom rastu osiguravajućih kuća", naveo je Lačević u razgovoru za Fenu.  

Napomenuo je da stvari treba hitno sinhronizirano reformisati u svim drugim segmentima finansijskog sistema.

"Posljedica ili jedna od posljedica ovakvog finansijskog sistema je neprirodan rast štednje s obzirom na to da građani i svi oni koji imaju viškove novca sa njim nemaju gdje nego u banke. A brojne su mogućnosti za animiranje svih koji u BiH imaju viškove novca kroz industriju osiguranja, tržište kapitala, tržišta novca, mikrokredita, itd. Za takvo nešto treba dati prednost domaćem kapitalu, osigurati mu maksimalno povjerenje, a preduslov je da pravni okviri finansijskih tržišta u BiH budu sinhronizirani i okrenuti rastu i razvoju", dodao je Lačević.

Po njegovim riječima, bh. bankarski sektor već uveliko, iako pravni okvir značajno kasni, primjenjuje digitalne proizvode i procedure, a broj digitalnih klijenata iz godine u godinu bilježi rast.

"Da li su ovi tržišni potencijali prepoznati u novim entitetskim zakonima o bankama? Kako stvari stoje, nisu. Smatram da naše bankarsko tržište treba napustiti generalni pristup univerzalne banke i omogućiti segmentiranje odnosno diverzifikaciju u okviru djelatnosti ili zasebnim osnivanjem npr. investicijske banke, hipotekarne banke, sindikalne banke u svijetu poznato pod Credit Unions, islamske banke, digitalne banke itd. To sve treba biti prepoznato u regulatornom smislu, a što bi omogućilo diverzificirani supervizorski pristup umjesto dosadašnjeg linearnog", istakao je  Lačević.

Finansijski sistem jedne zemlje, kako je naveo, čine valuta te zemlje, platni sistem, finansijska tržišta, finansijske institucije, te institucije koje ih regulišu i nadziru, a da bi se ostvario sinergetski efekat svih činioca finansijskog sistema neophodno je bilo koju reformu jednog činioca posmatrati u kontekstu sistema.