Pojačano zaduživanje: Federacija BiH ide na berzu po još 50 miliona KM

Objavljen je javni poziv za učestvovanje u emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine putem aukcije na Sarajevskoj berzi.

Planirani iznos emisije iznosi 50 miliona KM, pri čemu se radi o 50.000 obveznica nominalne vrijednosti od 1.000 KM. Aukcija je zakazana za 18. marta, a datum dospijeća postavljen je na 19. mart 2028. godine. Metoda aukcije primjenjuje format višestruke cijene, uz polugodišnju isplatu kamate od datuma poravnanja, dok će se glavna suma isplatiti jednokratno na dan dospijeća.

Nedavne finansijske odluke i zaduživanje Vlade FBiH

Podsjetimo da se Federacija BiH 4. marta prethodno zadužila emisijom trezorskih zapisa u iznosu od 40 miliona KM s rokom dospijeća od jedne godine, pri čemu je ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio 135,19 miliona maraka. Ove emisije su rezultat nedavnih odluka Vlade FBiH, koja je u februaru donijela niz odluka o zaduženju ovog entiteta za ukupno 635 miliona maraka. Pored toga, Vlada je odlučila o zaduženjima putem kratkoročnih kredita kod komercijalnih banaka, kao i o emisijama obveznica i trezorskih zapisa. Sredstva prikupljena ovim instrumentima bit će iskorištena za stabilizaciju budžeta, refinansiranje dugova i pokrivanje tekućih obveza. U okviru ovih odluka odobrene su:

• Tri emisije trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 200 miliona KM
• Tri emisije obveznica ukupne vrijednosti od 300 miliona KM
• Ukupno osam kreditnih zaduženja kod različitih komercijalnih banaka, ukupne vrijednosti 135 miliona KM

Dugoročni rizici

Federalna vlada je u posljednje dvije godine značajno pojačala zaduživanje na domaćem tržištu emisijama trezorskih zapisa i obveznica. U prvih šest mjeseci 2024. godine, zaduženje putem dužničkih vrijednosnih papira iznosilo je oko 197 miliona KM. Zaključno s 31. decembrom 2023. godine, dug po dugoročnim obveznicama Federacije BiH iznosio je 820 miliona KM, dok je dug po trezorskim zapisima dosegao 100 miliona KM.

Ovakav način zaduživanja, koji trenutno praktikuju i Republika Srpska i Federacija BiH, nosi ozbiljne rizike po dugoročnu finansijsku stabilnost oba entiteta. Umjesto da se sredstva investiraju u razvojne projekte koji bi generirali prihod i smanjili dug, entiteti se oslanjaju na zaduživanje radi pokrivanja tekućih troškova. Ova praksa stvara začarani krug u kojem je sve teže izaći, a bez promjene trenutne politike zaduživanja, suočavanje s finansijskom krizom postaje neizbježno. Posljedice takvog pristupa najviše će osjetiti obični građani, čija će kvaliteta života biti ugrožena.