Austrija, Srbija, Hrvatska i Slovenija najveći direktni ulagači u BiH od 1994. godine: Uloženo 5,3 mlrd EUR u BiH

04.02.2009. 10:07 / Izvor: Nezavisne novine
Austrija, Srbija, Hrvatska i Slovenija najveći direktni ulagači u BiH od 1994. godine: Uloženo 5,3 mlrd EUR u BiH

Ukupna strana ulaganja u BiH od maja 1994. godine do kraja 2008. godine iznose 5,3 milijarde eura, pokazuju podaci Agencije za promociju stranih ulaganja BiH.

Zemlja koja je u tom periodu najviše uložila je Austrija, sa 1,46 milijardi eura. Zatim slijedi Srbija sa 819 miliona, Hrvatska sa 611, Slovenija sa 553 i Švajcarska sa 361 milionom eura.

Zatim slijede Njemačka, Rusija, Holandija, Italija, SAD i Turska.

Slavica Korica, izvršni direktor Agencije, kaže da su do podataka došli iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i direktno od kompanija koje su ulagale u BiH.

U 2008. godini najveći strani ulagači su Slovenija, Austrija, Hrvatska, pa Srbija. Zanimljivo je da su neke zemlje u 2008. godini imale veoma upadljive "okrugle" brojeve.

Tako je, na primjer, Irska 2008. godine u BiH uložila tačno 4 miliona eura, Poljska "okruglo" 9 miliona eura, Saudijska Arabija tačno 5 miliona maraka, a Litvanija "okruglo" 10 miliona KM.

Ognjen Begović, savjetnik za odnose s javnošću ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, potvrdio je da nije došlo do "zaokruživanja" već da se radi o tačno navedenim stranim ulaganjima.

Prema podacima Agencije, najuspješnija godina je bila 2007. sa 1,6 milijardi eura direktnih stranih ulaganja, dok je u periodu januar - decembar 2008. godine zabilježeno 700 miliona eura direktnih stranih ulaganja.

Među austrijskim kompanijama koje su najviše ulagale od 1994. godine do danas su Hypo Alpe Adria Bank AG, Oesterreichiche Volksbanken, "ALAS Intern. Baustoff AG", "OMV Refining & Mark GmbH" i druge. Najveće srbijanske kompanije ulagači su "Telekom Srbija", "Hemofarm", Komercijalna banka, GALAMES Beograd. Najveći hrvatski ulagači su "HT-Hrvatske telekomunikacije", "Hrvatske pošte", Zagrebačka banka, INA, "Konzum" i druge. Slovenačke kompanije su "Livar", "Mercator", "Petrol Ljubljana", Nova ljubljanska banka i druge.

Po sektorima, od 1994. godine do danas ulagano je po sektorima proizvodnje 34 %, bankarstvo 23 %, telekomunikacije 14 %, trgovinu 10 %, druge finansijske usluge 7 %, nekretnine 3 %, dok je u turizam uloženo samo 1 %.

Anto Domazet, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo, kaže da ne čudi da je 2007. godina bila godina sa najvećim stranim ulaganjima s obzirom na prodaju "Telekoma Srpske".

"Godina 2008. je mnogo realnija u pogledu stranih investicija i puno realnije odražava dva krupna problema koja ima BiH, a to su evidentan zastoj u privatizaciji tokom 2008. godine i nedostatak grin fild investicija", rekao je Domazet.

On je pojasnio da postoji nedostatak kvalitetnih privatizacionih programa i nesposobnost u privlačenju kvalitetnih investitora.

"Nije dovoljno samo davati podršku privatizaciji nego treba napraviti strategiju i aktivno podržavati one koji zapošljavaju nove snage, donose tehnologiju, otvaraju hale i povezuju u klastere. Ne treba podržavati trgovinu i bankarski sektor koje su same po sebi profitabilne i zbog toga same privlače ulagače", rekao je on.

Aleksa Milojević, direktor Instituta za društvene i ekonomske studije iz Bijeljine, kaže da se u BiH ne primjenjuje dobar model za strana ulaganja jer se, prema njegovom mišljenju, ne forsira model masovnog akcionarstva.

On smatra da kada veliki broj ljudi učestvuje u vlasništvu nad ekonomijom, to je najbolji garant očuvanja ekonomije.

"Treba forsirati taj model, a obeshrabrivati model gdje mali broj ljudi postaje vlasnik velikog dijela bogatstva. Šest miliona akcionara njemačkog `Volkswagena` su najbolja garancija da će ta kompanija uspjeti jer milioni Nijemaca koji imaju vlasništvo u njoj i te kako imaju interes da ga zaštite", rekao je Milojević.

Ulaganja u BiH u 2008. godini

Slovenija 358.764.945 KM

Austrija 298.606.593 KM

Hrvatska 157.999.637 KM

Srbija 116.508.848 KM

Švajcarska 53.671.000 KM

Njemačka 47.582.969 KM

Holandija 41.495.926 KM

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital