Čaja i ljekovitog bilja izvezeno u vrijednosti 2,4 miliona KM

03.09.2018. 11:34 / Izvor: Akta.ba
Čaja i ljekovitog bilja izvezeno u vrijednosti 2,4 miliona KM

Neki od najznačajnih proizvođača čaja u BiH su Plantago d.o.o. Laktaši, Biljana d.d. Brčko, Vispak d.d. Visoko, Sefo d.o.o. Sarajevo.

BiH je zemlja poznata po tradiciji ispijanja kafe, ali ni ispijanja čaja nije nepoznanica. Neki od popularnijih čajeva koje piju Bosanci i Hercegovci su menta ili nana, čaj od šipurka, zeleni čaj, voćni, te čaj od đumbira.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH u Sarajevu u periodu od prvih šest mjeseci 2017. godine izvezeno je čaja i ljekovitog bilja u vrijednosti od 1,6 miliona konvertibilnih maraka, a u istom periodu 2018. godine izvezeno je u vrijednosti 2,4 miliona KM. Analizirajući ove posmatrane periode uočava se porast izvoza od 43,1 posto.

"Kada posmatramo uvoz čaja i ljekovitog bilja u prvih šest mjeseci 2017. godine on je iznosio 2,3 miliona KM, a u istom periodu 2018. godine 2 miliona KM te se analizom uočava pad uvoza za 12,1 posto", kazali su za Akta.ba iz Vanjskotrgovinske komore BiH u Sarajevu.

Prema saznanjima VTK BiH neki od najznačajnih proizvođača čaja u BiH su: Plantago d.o.o. Laktaši, Biljana d.d. Brčko, Vispak d.d. Visoko, Sefo d.o.o. Sarajevo (sa svojim brendom SETI čajevi).

"Pored toga značajni proizvođači su još i Mladegs-Pak d.o.o. Prnjavor (sa svojim brendom Bonito čajevi), Pak Centar d.o.o., Plus Biofarm d.o.o. Srbac, Vita-Life d.o.o. Visoko (sa svojim brendom Vita čajevi), Pharmamed d.o.o. Travnik, Ljbilje d.o.o. Ljubinje, te ABC-Mahić d.o.o. iz Bosanske Krupe", kazali su VTK BiH.

Iz VTK BiH su dodali da je većina ovih domaćih proizvođača ujedno i izvoznici, koji svoje proizvode plasiraju kako na tržišta regiona tako i na tržište Evrope, Sjedinjenih država i Australije.

M.R.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital