Smanjen uvoz plemenitog metala u BiH: I zlato više ne sija zbog korone

U prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je zlata i predmeta koji sadrže zlato u vrijednosti 2.366.203,61 KM, što je manje za skoro 2,6 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine.

Podaci su ovo Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji pokazuju da je u toku ove godine uvezeno oko 50 odsto manje zlata u zemlju.

"U 2019. godini za prva četiri mjeseca uvezeno je ukupno 4.962.011,93 KM vrijednosti zlata i proizvoda koji sadrže zlato", naveli su iz UIO BiH.

Kako ističu u ovoj upravi za "Nezavisne", najzastupljenije zemlje izvoznice su Slovenija, Italija i Austrija.

"U prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 63.529,46 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, ili u obliku praha. U BiH je uvezeno i 87.284,70 KM zlata u otpacima i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, što je daleko manje nego u 2019. godini u istom periodu, kada je uvezeno oko 1,1 milion KM", kažu u UIO BiH.

Draguljskih predmeta i njegovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitih metalima u BiH je uvezeno 2.056.300,07 KM, što je takođe manje za oko milion KM nego lani u istom periodu.

U ovoj godini uvezeno je i 159.089,38 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njegovih dijelova, dodaju u UIO BiH.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za "Nezavisne" da je, bez obzira na imovinsko stanje, većina stanovništva posebno u doba pandemije fokusirana na preživljavanje i egzistencijalne potrebe, te da su i oni boljeg imovinskog stanja bili izloženi riziku, dok su privrednici i vlasnici kapitala bili fokusirani na održavanje svog poslovanja.

"Stoga su se morali angažovati za neke ključne aktivnosti, a ne za pohranjivanje nekog bogatstva i pretvaranje novca u zlato ili osiguranje za budućnost. Prilično su očekivano izdaci za takve predmete i proizvode bili manji i isto tako su bili poremećeni i tokovi uvoza jer smo imali ograničenje uvoza, koji je u jednom značajnom periodu bio praktično onemogućen, osim određenih proizvoda", rekao je Gavran.

Jedan od otkupljivača zlata iz Sarajeva kaže da je moguće da je na smanjen uvoz zlata vjerovatno uticala svjetska kriza zbog korone, te da je vrijeme kad narod štedi i nema para za kupovinu bilo čega, pa je tako i uvoz smanjen.

"Mi koji otkupljujemo zlato u BiH ne osjetimo neku razliku u doba korone u odnosu na raniji period. Ljudi koji prodaju svoje zlato ne govore svoje razloge zašto to rade, ali vjerovatno ih je dosta koji se u ovoj krizi odlučuju na prodaju jer im je potreban novac", rekao je ovaj otkupljivač zlata.

Kako je Gavran pojasnio, sigurno da se mogu očekivati efekti prodaje i otkupljivanja zlata u narednom periodu nažalost još više jer je bilo onih koji su ostali bez posla i prihoda.

"Vjerovatno prvi potez građana nije bio baš prodaja porodičnog nakita ili zlata, međutim ako ne dođe do povratka na njihova radna mjesta i obnove prihoda, onda vrlo lako to može uslijediti i dalje. Mislim da taj vid trgovine zlatom nije okončan u BiH, već bi se mogao nastaviti i dalje ukoliko ne dođe do pokretanja ekonomije", smatra Gavran.