Naknade u energetici RS-a donijele 20,52 miliona KM
Najviše novca prikupi se od naknade za koncesiju u oblasti energetike.
"U Republici Srpskoj trenutno ima oko 300 koncesionara, a po osnovu naknade za korišćenje elektroenergetskih objekata u budžet Srpske u prošloj godini slilo se 20,52 miliona KM", rekao je predsjednik Komisije za koncesije RS Radenko Đurica.
Đurica je istakao da, osim što pune republički budžet, koncesionari zapošljavaju stanovništvo u opštinama u kojima se nalazi koncesija, te izdvajaju novac za lokalnu infrastrukturu.
"Iz godine u godinu najviše novca prikupi se od naknade za koncesiju u oblasti energetike", rekao je Đurica.
On je naveo da je od dodijeljenih koncesija za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana, njih 27 pušteno u komercijalni rad, što doprinosi boljem snabdijevanju krajnjih potrošača električnom energijom.
"Koncesiona naknada kod nas je najniža u regionu, iznosi oko tri odsto ukupnih prihoda, te smatram da bi trebalo da bude bar dvostruko veća, jer bi i priliv novca bio veći. U Srbiji naknada iznosi 10 odsto, u Crnoj Gori 12 odsto, a u Hrvatskoj 16 odsto, te mislim da bi trebalo da se približimo zemljama regiona", rekao je Đurica za "Glas Srpske".
On je naveo da Komisija aktivnosti bazira u skladu sa dokumentom o politici dodjele koncesija i Zakonu o koncesijama, te da daje saglasnost na studije ekonomske opravdanosti, dokumentaciju za javno nadmetanje, zatim prijedlog rješenja o izboru najpovoljnijeg ponuđača i druge aktivnosti.
"Kada je riječ o energetici, dajemo saglasnosti na izgradnju, korišćenje ili rekonstrukciju malih hidroelektrana od 250 kilovata, naftovoda, gasovoda i drugih objekata za skladištenje, transport i distribuciju nafte i gasa i solarnih elektrana", dodao je.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
