Strah od nestašice i poskupljenja povećao i uvoz i izvoz

U prva tri mjeseca ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno proizvoda vrijednih 7.064.388.733 KM, dok je izvezeno robe u vrijednosti 4.411.269.070 KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, što znači da je uvoz veći od izvoza za 2.653.119.663 KM.

Prema njihovim podacima, i uvoz i izvoz su tokom prvog kvartala ove godine dosta povećani u odnosu na prethodne godine.

"U istom periodu prošle godine uvezeno je proizvoda od 4.757.670.623 KM i manji je u odnosu na ovu godinu za 2.306.718.110 KM, dok je tokom 2020. godine uvezeno robe za 4.660.487.103 KM i manji je za 2.403.901.630 KM", navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH. 

S druge strane, tokom tri mjeseca prošle godine izvezeno je proizvoda u iznosu od 3.174.691.659 KM i taj broj je manji u odnosu na ovu za 1.236.577.411 KM.

"U prva tri mjeseca 2020. godine je izvezeno ukupno robe za 2.723.159.232 KM i manji je u odnosu na ovu godinu za 1.688.109.838 KM", stoji u ovim podacima.

Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, naveo je da je uvoz veći jer se ovaj poremećaj koji traje godinama ne može promijeniti za jedan dan.

"Treba postepeno razvijati domaću proizvodnju i polako smanjivati uvoz, a za tako nešto potrebne su mjere koje su trenutno nedovoljne kada su u pitanju podsticaji", kazao je Vasić za "Nezavisne novine". 

Prema njegovim riječima, to što se u RS predstavlja da je pokrivenost uvoza izvozom više od 90 odsto je u najmanju ruku smiješno.

"Većina uvoznih firmi se nalazi u FBiH, i onda mi od njih kupujemo proizvode i to se ne knjiži kao uvoz, pa se prikazuje mnogo manji, dok se svaki izvoz knjiži direktno. Ako se posmatra BiH u cjelini, pokrivenost uvoza izvozom je prošle godine bila 66,6 odsto i to je realna cifra", objasnio je Vasić.

 Istakao je da veći uvoz i izvoz ove godine nisu rezultat oporavka tržišta, već povećane proizvodnje zbog povećane tražnje, kao i pravljenja zaliha i rezervi, kako prehrambenih, tako i nekih drugih, zbog straha da će biti nestašice. 

"Sad svi naručuju mnogo više nego što im treba da se obezbijede za neko buduće vrijeme. Ovo je taj psihološki faktor koji je dosta uticao, ali veoma malo je do oporavka tržišta", smatra Vasić.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, istakao je za "Nezavisne novine" da se već nekoliko godina bilježe pozitivni trendovi u smislu smanjenja spoljnotrgovinskog deficita.

"U Republici Srpskoj su trenutno dobri rezultati, ali njih treba uzeti s rezervom jer na njih mnogo utiču mnogobrojni poremećaji izazvani krizom. Druga stvar je to da su dosta povećane cijene robe koju uvozimo, ali i izvozimo, tako da sve treba uzeti s rezervom. Ono što se može reći je da u posljednjih nekoliko godina dolazi do pozitivnih promjena u tom smislu", naglasio je Grabovac. 

Dodao je da su povećani i uvoz i izvoz, i to najviše zbog porasta cijena, tako da, po njegovom mišljenju, tu se ne radi o povećanju fizičkog obima uvoza i izvoza, nego je riječ o povećanju cijena, kako izvoznih, tako i uvoznih vrsta robe.