Usporen rast kineske ekonomije izaziva strah od globalne recesije

Kineska ekonomija narasla je najsporijim tempom od početka pandemije, ukazujući na ekonomske posljedice koje je ostavila kineska stroga “nulta COVID strategija”.

Druga najveća svjetska ekonomija narasla je samo 0,4 posto između aprila i juna, pokazuju zvanični podaci, dok je politika uvođenja lockdowna širom zemlje osujetila industrijsku proizvodnju i potrošnju građana.

Oskudni rast predstavlja najgori rezultat od prvog kvartala 2020, kada je kineska ekonomija potonula za 6,9 posto nakon što su vlasti nametnule lockdown u Wuhanu.

Rezultat, koji je ispod očekivanja, dolazi usljed rastućih strahova da bi svijet mogao ući u recesiju dok rat u Ukrajini, poremećaj u lancu snabdijevanja i rastuće kamatne stope zamagljuju nadu u rast.

"Podaci su slabiji od onoga što se očekivalo, jer je većina analitičara očekivala jedan posto", kaže za Al Jazeeru Carlos Casanova, ekonomista iz Hong Konga. Očekuje da rast u ovoj godini ostane ispod četiri posto.

"Nulta" COVID politika

Veliki gradovi, uključujući poslovnu prijestolnicu Šangaj, stavljeni su u lockdown u martu i aprilu, kao dio "nulte COVID politike" kojom se virus želi eliminirati pod bilo koju cijenu.

Nove mjere pogodile su milione ljudi u proteklim sedmicama.

Uprkos društvenim i ekonomskim posljedicama, kineski predsjednik Xi Jinping je obećao da će zadržati ovu politiku nulte tolerancije, naglašavajući potrebu da se “ljudi i život stave na prvo mjesto”.

Kina je postavila za cilj ekonomski rast od 5,5 posto za 2022, no ekonomisti vjeruju da će Peking teško to postići.

"Po toj računici, Kini je potreban rast od više od osam posto u drugoj polovini godine, što će se teško desiti", kaže za Al Jazeeru ekonomistkinja Alicia García-Herrero.