Brisel želi bolje korištenje EU fondova

17.10.2012 |

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvor: Ceppei

Brisel želi bolje korištenje EU fondova

Europske institucije ističu europske regije kao bojište gdje se bitka s ekonomskom krizom dobiva ili gubi, te predlažu da se povećaju uvjeti propisani za rast orjentiran na finansiranju.

Uoči samita EU koji se održava ove sedmice , Direktorat Europske unije za regionalnu politiku i Odbor regija organiziraju niz otvorenih dana usmjerenih na stvaranje transparentnijih izvora finansiranja i i isticanje uspješnih priča kohezijske politike.

Johannes Hahn, komesar za regionalnu politiku, izjavio je da to predstavlja "posljednju dobru priliku da se pošalje snažan regionalni glas država članica i europskih zakonodavaca."

Hahn je rekao da se EU izlazna strategija iz krize temelji na "vraćanju zvučnosti javnih finansija, strukturnim reformama za poboljšanje konkurentnosti i ciljanim ulaganjima za rast i radna mjesta."

Da bi to dobilo smisao i pomoglo osigurati zdravu razinu finansiranja, komesar je poslao svom osoblju niz poruka koje je želio naglasiti tokom otvorenih dana.

Među tim porukama je bila i uloga koju su strukturni fondovi igrali u pomaganju Finskoj da se oporavi od duboke recesije 1990 –tih, prije pristupanja EU ,sugerirajući da bi mogli igrati sličnu ulogu u krizom opterećenoj eurozoni.

Predsjednik konsultativnog tijela EU u Odboru regija Ramón Luis Valcarcel također je govorio o održavanju kohezijskog proračuna nepromijenjenim, govoreći novinarima: "Regije moraju gurati države članice i pobrinuti se da nema blokada u Vijeću i Europskom parlamentu. "

"Hrabar proračun je dobar za krizu", rekao je on.

Italijanski ministar za teritorijalnu koheziju Fabrizio Barca govorio je u Europskom parlamentu 10. oktobra o tome šta njegova zemlja radi sa strukturnim fondovima EU.

Italija, kazao je, ima jednu od najviših razina nacionalnog sufinansiranja u Uniji, nekih 53% projekata. Očekuje se da će podaci pasti na 47%, ali su, kako je rekao, "i dalje visoki". Sufinansiranje iz privatnih izvora se vidi kao način da se pomogne pokretanje i množenje strukturnih fondova.

Barca je također rekao da je uzeo "holistički" pristup koheziji, pokušavajući riješiti socijalne uključenosti, kao i ulaganja u infrastrukturne projekte.

"Nema smisla u davanju novca za preduzeća, bez građanstva", rekao je on.

Ministar je rekao da ono što je potrebno jeste "ulaganje sa strategijom koja stoji iza njega."

Barca je rekao da je ovo posebno bilo važno na siromašnijem jugu zemlje, pohvalivši projekte uštede novca kako bi se ubrzali sudski procesi , kojih je četiri do pet puta više nego na sjeveru.

On je pojasno da teritorijalna kohezija uključuje ušteđeni novac u područjima gdje je on izgubljen , a štiti sredstva gdje je potrebno. Barca je rekao da je Italija "uzela u obzir krizu pri izboru koji je napravila " pokušavajući zaštititi od zatvaranja "osnovne usluge", kao što obdaništa i zdravstveni centri za starije osobe.

Nadalje, naglasak za lokalnu primjenu može se promatrati kao molba za EU i nacionalne vlade da poštuju načelo supsidijarnosti.

Europska komisija želi zadržati snažno regionalno finansiranje, a osobito na ulaganja orijentirane strukturne fondove, ali predlaže da se nametnu stroži uvjeti za njihovu upotrebu. Komisija smatra kako je to način da se zaštiti od zloupotrebe javnog novca, i izbjegne druga "Grčka" ali potez je naišao na nepokolebljivo protivljenje u Odboru regija.

Regionalno savjetodavno tijelo vjeruje da je protivno supsidijarnosti, kazala je Claire Dhéret, analitičar u Centru za europsku politiku za EurActiv. Subsidijarnost je i organizacijsko načelo, sadržano u EU ugovoru, u kojem se navodi da politika treba biti poduzeta najmanjom, ili barem centraliziranom, sposobnom vlašću.

Odbor strahuje da bi potez zahtijevao da građani i regionalne vlasti plate račun u slučaju da EU ulaganja ne dolaze dobro, čak i ako je to rezultat šireg ekonomskog usporavanja, rekla je ona.

Dhéret je kazala da Odbor ne misli da je pošteno kazniti regije "zbog makroekonomskih uvjetovanosti pozicijama članica".

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)