Uvoz automobila u BiH prešao milijardu KM

U Bosnu i Hercegovinu tokom prošle godine došlo je blizu 60.000 automobila za koje su građani i kompanije platili više od milijardu KM, računajući i plaćene dažbine.

Kako pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezena su 55.224 automobila, od toga 8.891 nov, te 46.333 polovna.

Uvoz ovih automobila vrijedan je 799.194.426 KM, plus 164.080.800 KM plaćenih dažbina.

U istom periodu 2021. godine u BiH su došla 54.822 automobila, 47.398 polovnih i 7.424 nova, a ukupne vrijednosti 895.806.943 KM računajući i plaćene uvozne dažbine.

Tokom 2022. godine uvezeno je ukupno 610 hibridnih automobila, od toga 463 nova te 147 polovnih.

Hibridi koji su uvezeni prošle godine koštali su ukupno 31.943.022 KM plus dažbine od 8.284.855 KM.

U Bosnu i Hercegovinu tokom prošle godine došlo je 65 električnih automobila koji su ukupno koštali oko 4,9 miliona KM, računajući plaćene dažbine.

Najskuplji automobil koji je uvezen prošle godine bio je Lamborghini Urus vrijednosti oko 550.000 KM uz plaćene dažbine.

Nakon njega po visini cijene je Ferrari, tip F8 Tributo, koji je koštao oko pola miliona KM računajući plaćene dažbine, te Porsche 911 Turbo S, koji je koštao oko 400.000 KM.

Ekonomista Igor Gavran smatra da su pandemijski efekti kompenzovani do sada te da su zaostale i odgođene nabavke koje su tada propuštene uglavnom realizovane, a lanci snabdijevanja bar djelimično su obnovljeni.

"Ovi rezultati su vjerovatno blizu onog broja prodatih vozila koji bismo imali da nije bilo pandemije. Vjerovatno je i dalje nešto niže, ali ne osjetno. Međutim, vrijednost uvezenih vozila je definitivno uvećana inflacijom i da nje nije bilo, ovaj iznos sigurno bi bio manji. Nadam se da će u narednom periodu prije svega doći do poboljšanja strukture voznog parka, odnosno rasta udjela električnih vozila i generalno novih i novijih u odnosu na polovne i starije radi efikasnosti i ekologije, a i radi pozitivnog uticaja na smanjenje potrošnje i uvoza goriva", naglasio je Gavran.

Dodao je da, ako pogledamo susjednu Hrvatsku, možemo vidjeti da je broj električnih vozila u stalnom rastu.

"Ipak, sve će to ovisiti o ekonomskim trendovima. Na primjer, očekivana recesija u Evropi može uticati i na manju proizvodnju vozila, a time i ponovno produžiti rokove isporuke i negativno uticati na auto-industriju i promet vozila", zaključio je Gavran.