Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, četvrtu uzastopno, jer se trgovci plaše da će zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija oslabiti potražnja za „crnim zlatom“.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1,5 posto – na 74,17 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,8 posto – na 70,04 dolara, javlja Hina.
Pad cijena četvrtu sedmicu uzastopno posljedica je strahovanja trgovaca od slabljenja potražnje, s obzirom da se usporava rast najvećih svjetskih ekonomija.
Niz posljednjih podataka pokazuje da oporavak kineske ekonomije, najveće svjetske uvoznice nafte, nije tako brz kao što se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih Covid mjera.
S druge strane, rast američke ekonomije, najvećeg svjetskog potrošača nafte, već se dulje vrijeme usporava jer tamošnja centralna banka već godinu dana podiže kamatne stope kako bi suzbila inflaciju.
Moguće je i dalje povećanje kamata, što bi dodatno usporilo aktivnosti u ekonomiji. Tako je u petak guvernerka Feda Michelle Bowman kazala da će centralna banka možda trebati još jednom povećati kamate ako inflacija ostane povišena.
Negativno je na cijene nafte utjecalo i jačanje američkog dolara jer zbog toga nafta postaje skuplja u zemljama koje koriste druge valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,4 posto, što je njegov najveći sedmični dobitak od februara.
S druge strane, podršku cijenama pružaju prognoze analitičara da bi se manjak u ponudi nafte mogao produbiti u drugoj polovini godine.
Analitičari se pritom pozivaju na procjenu Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) da bi potražnja za njezinom naftom u drugoj polovini godina mogla biti veća za 90.000 barela dnevno nego što su do sada prognozirali.
"Tržište nafte bliži se deficitu u opskrbi, ako pođemo od pretpostavke da će OPEC dodatno smanjiti proizvodnju kao što je najavio", rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.
OPEC je odlučio od maja do kraja godine smanjiti proizvodnju za dodatnih 1,16 miliona barela dnevno kako bi podržao cijene.
