Građanima BiH slađa narandža nego domaća jabuka

U prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno nešto više od 24 tone citrusa, a iako je to količinski manje u odnosu na isti period lani, ipak je njihova vrijednost za oko dva miliona KM veća nego prošle godine.

Tako je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za pet mjeseci u našu zemlju uvezeno oko 24.356 tona narandži, limunova, klementina, mandarina i drugih citrusa, čija je ukupna vrijednost iznosila nešto više od 24,46 miliona KM.

"Dok je ove godine uvezeno skoro 24,5 tona ovog voća, lani u istom periodu uvezeno je 26.280.779,45 kilograma, čija je ukupna vrijednost iznosila 22.418.246,01 KM", kažu u UIO BiH za "Nezavisne novine".

Kako pokazuju podaci UIO BiH, najviše citrusa je uvezeno iz Grčke, Italije, Egipta i Španije.

Osim toga, ovo voće se uvozilo i iz Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Litvanije i Nizozemske.

Prema riječima Dragoje Dojčinovića, predsjednika Udruženja voćara RS, južno voće ima nešto nižu cijenu, pa se zbog toga više kupuje od domaćeg, ali, kako ističe, to je većinom roba koja nije zadovoljavajućeg kvaliteta.

"Ipak je to roba koja je dugo stajala, a kad samo vidimo narandžu koju kupimo negdje u marketu, pa to uopšte nije za jelo, jer one sigurno stoje godinu i više u hladnjačama. Jedan od razlog što se više uvoze citrusi je i taj što su kod nas dosta visoke cijene domaćeg voća, jer naši trgovci nisu razumni i korektni. Oni kupuju od nas po tri puta nižoj cijeni nego što prodaju, što nije pošteno prema krajnjim potrošačima", istakao je Dojčinović za "Nezavisne novine".

On pojašnjava da oni za berbu domaćeg voća daju po 0,60 feninga, a kada naplaćuju, tada dobiju po 0,40-0,45 feninga, dok trgovci zarade i po pet-šest puta višoj cijeni.

"Dalje, trgovci to prodaju po dvije ili tri KM, a vjerujem da zato više i ide južno voće, jer je jeftinije", kazao je Dojčinović.

I Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH, za "Nezavisne novine" navodi da se u BiH uvoze velike količine južnog voća, jer kod nas, takoreći, i nema proizvodnje citrusa.

"Pogotovo je povećana potrošnja ovog voća kad se pojavila pandemija virusa korona, jer su tada bile izražene potrebe za vitaminom C. Inače, u BiH je vrlo mala proizvodnja citrusa, zanemarljivo je sve to, a mislim da nemamo ni 0,1 odsto za naše potrebe", istakao je Pavlović i dodao da i to malo citrusa što se proizvodi kod nas ne završava u trgovačkim lancima.

On smatra da nema velike razlike u cijenama uvoznog i domaćeg voća, odnosno da su otprilike iste cijene, ali je, kako naglašava, kvalitet domaćih proizvoda mnogo veći od onog koje stiže iz drugih zemalja.