Stari laptopi ekološki se isplate više od novih

Ulaganje u stare laptope je energetski učinkovitije od kupnje novih modela koje proizvođači reklamiraju kao "zelene", odnosno ekološke.

Istraživanje njemačkog Eko instituta pokazalo je da u proizvodnji dijelova za nove uređaje, poput laptopa i notebook-a, nastaju nove količine spojeva od ugljika. Studija je pokazala da 56 posto štetnih plinova u informacijsko-tehnološkom sektoru nastaje u procesu proizvodnje notebook-ova, što je značajno više nego što nastaje u samoj upotrebi uređaja. Time se praktično obesmišljava kupovina novih laptopa ukoliko za tim ne postoji stvarna potreba, jer je njihova ekološka isplativost praktički neutralizirana u procesu proizvodnje

Za proizvodnju jednog notebook uređaja čiji je prosječan upotrebni ciklus pet godina, nastane 214 kilograma ugljičnog dioksida, dok se tokom njegove upotrebe za sve te godine emitira još 138 kilograma tog spojeva.

To u praksi znači da, ukoliko je novoproizvedeni notebook za 10 posto energetski učinkovitiji od starog, emisija plinova koja nastane u procesu njegove proizvodnje je tolika da se njegova upotreba, sa stanovišta ekologije, isplati tek poslije 41 godine, navodi se u studiji njemačkog instituta. Međutim, ukoliko korisnik uloži samo u obnovu dijelova, razdoblje amortizacije skraćuje se na oko 13 godina.

"Nije svrsishodno sa stanovišta zaštite okoliša, uzimajući u obzir globalno zagrijavanje, kupovati novi notebook poslije samo nekoliko godina, čak iako bi pretpostavili da je taj novi uređaj proizveden po najsuvremenijim ekološkim standardima", navodi se u studiji.

U izvještaju Globalne inicijative za održivost (GeSi), konzorcija koji čine vodeće firme u informacijsko-tehnološkom sektoru (IT), određuje se da bi emisija ugljičnog dioksida u IT sektoru sa 530 miliona tona 2002. godine mogla povećati na 1,43 milijarde tona do 2020. godine.

Europska unije je već počela da usvaja nacionalnu dugoročnu "zelenu" strategiju za IT sektor, s ciljem da se smanji emisija ugljičnog dioksida i očuva energija. Europska komisija razmatra mogućnost uvođenja sveobuhvatnijih propisa u toj oblasti.

Studija njemačkog Eko instituta također je pokazala da potrošači kupuju nove uređaje u prosjeku na tri godine, iako postojeći mogu i dalje da se koriste ili obnove. To se objašnjava visokom stopom inovativnosti u sektoru IT industrije, ali i padom cijena novih uređaja. Zbog svega toga vremenom se znatno smanjuje period korištenja nekog uređaja.

Istovremeno, novi modeli postaju energetski vrlo učinkoviti u fazi uporabe, što također djeluje poticajno na kupce da ih kupuju. Međutim, energetska učinkovitost uređaja zapravo tek počinje s njegovom upotrebom, dok je proces proizvodnje taj u kojem se sve to praktički poništava.

Takozvana politika ekološkog dizajna Europske unije do sada je bila uglavnom usmjerena na smanjenje energije u upotrebnoj fazi proizvoda. Autori studije apelirali su na donositelje odluka u Uniji da prilagode propise IT sektoru tako da bude obuhvaćen i proces proizvodnje uređaja.

Oni također predlažu mjere kojim bi se unaprijedio životni vijek uređaja, kao što su mogućnost zamjene pojedinih dijelova, dizajniranje uređaja pogodnih za reciklažu, dostupnost rezervnih dijelova, standardizacija komponenti, produženje garancijskog perioda i slično.

"Korisnici vrlo cijene dugotrajnost baterije u prijenosnim uređajima poput notebook-ova. Kao rezultat, važnije je poduzimati mjere kojima se unapređuje životni vijek baterija i unapređuje obnavljanje korištenih materijala", navode autori izvještaja Eko instituta.

Ističe se također da je proizvodnja pojedinih komponenti kompliciran proces koji može predstavljati opasnost po okoliš.

"Kobalt, primjerice, uglavnom se vadi iz rudnika u Demokratskoj Republici Kongu pod opasnim uvjetima, gdje se nepoštuje u dovoljnoj mjeri sigurnost radnika, posebno djece", navode autori izvještaja. Dodaje se da čak i u tehnološki-razvijenim državama poput Njemačke, ti materijali predstavljaju nepovratan gubitak u industrijskom ciklusu zbog neučinkovitosti u reciklažnoj infrastrukturi.