Protivnici članstva BiH: Zašto bismo davali milijarde eura BiH kad nema nikakvih rezultata?

Iako se iz vrha svih institucija Europske unije čuju poruke kako su njezina vrata "širom otvorena za Bosnu i Hercegovinu", naravno kad ispuni sve potrebne uvjete, u Europskom parlamentu se mogu čuti i potpuno suprotna mišljenja.

Štoviše, jedno od pitanja koje je postavljeno u ovom parlamentu je i žele li građani BiH živjeti zajedno prvo u jakoj državi, a potom i u jakoj Europskoj uniji te zašto Uniji uopće treba Bosna i Hercegovina.

Zašto će nam BiH?

Potporu proširenju EU-a na zapadni Balkan najviše daju nove članice. Tako rumunjska europarlamentarka Norica Nicolai upozorava kako "Europska unija mora izbjeći stvaranje neuspješne države te povećati svoju potporu BiH". S druge strane, protivnici proširenju EU-a žive u starim zemljama članicama koje najviše uplaćuju u zajednički proračun – Njemačkoj, Austriji te na Otoku.

Britanski euroskeptički zastupnik William Dartmouth podsjeća kako su "milijarde eura ‘upumpane’ u Bosnu te ‘upozorava’ kako će se još novca bezvezno dati toj zemlji".

"Je li vrijedno Europi, u čisto financijskom smislu, baviti se BiH kad su dosadašnji rezultati nezadovoljavajući i često razočaravajući", pita se Dartmouth. Štoviše, naglašava kako je "Britanija siromašna zemlja koja si to ne može priuštiti".

"Dobro, zašto to radimo? Radimo li to u zamjenu za kulturnu i etničku raznolikost? Zaboga, pa imamo mi toga dovoljno i u Europskoj uniji", smatra Dartmouth.

Neovisni europarlamentarac iz Austrije Ewald Stadler smatra pak kako "se EU mora otrijezniti i priznati kako u BiH ne postoji volja za zajedničkim životom".

"U BiH ne postoji zajednički bh. identitet", kazao je oživljavajući staru ideju, u godinama kad se povlači ona druga prema kojoj je "došlo vrijeme da BiH iskorači dalje od one Daytonske i da se počne sama brinuti za sebe".

Zakasnili na vlak

Većina europarlamentaraca, kao i deklarativno svi naši političari, slaže se kako je u BiH potrebno provesti ustavne promjene kako bi BiH postala učinkovita i funkcionalna država. Bruxelles je odlučio biti vanjska pomoć BiH unatoč dodatnim troškovima i naporima koje mora poduzimati u jeku financijske krize kako u eurozoni, tako i u cijelom svijetu.

Činjenica je kako je upravo u BiH najveća misija EU-a u svijetu na čelu sa specijalnim predstavnikom Peterom Sorensenom, misija koja ima proračun i volju za izgraditi demokratske institucije i tri osnovna stupa vlasti koji će ispunjavati kriterije za pristup Uniji.

Druga je činjenica vidljiva i u posljednjem izvješću o napretku BiH prema Europskoj uniji da je "BiH zakasnila na vlak za EU i da joj mali koraci neće pomoći da ga sustigne". Stoga i ne čudi stav njemačke eurozastupnice Doris Pack koja je zagovornica radikalnijih poteza, velikih, drskih i hrabrih koraka, među kojima prije svega ističe ukidanje županija u Federaciji BiH kako bi sustav postao prohodniji. Pack posebno ukazuje na nedostatke obrazovnog sustava koji je daleko od onog europskog pa traži eliminaciju segregacije različitih etničkih grupa (dvije škole pod jednim krovom) te integriranje učionica diljem naše zemlje. Smatra da su se sad i stvorili uvjeti za sve navedeno.