Izvoz željeza i čelika iz BiH dominira nad uvozom

Smanjena tražnja željeza i čelika i nedostatak velikih projekata u BiH doveli su do toga da je izvoz ovih proizvoda ove godine veći od uvoza, ocjenjuju sagovornici "Nezavisnih".

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), izvoz željeza i čelika iz BiH dominira nad uvozom ovih proizvoda.

Tako u njima piše da je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno željeza i čelika za 855.354.700 KM, dok je, sa druge strane, izvezeno za 937.352.533 KM.

"U prvoj polovini ove godine željeza i čelika je izvezeno za 634.085.672 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 359.492.662 KM. Uvezeno je željeza i čelika za 495.186.026 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 360.168.674 KM", piše u podacima UIO BiH.

Navodi se da je u istom periodu prošle godine ove robe uvezeno za 993.578.335 KM, a izvezeno za oko 1,06 milijardi KM.

"Tokom šest mjeseci ove godine najviše smo uvezli iz Italije, i to za 174.200.587 KM, pa Srbije za 159.325.422 KM i Kine za 103.873.004 KM", piše u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Sa druge strane, najviše željeza i čelika smo izvezli u Srbiju, za 176.677.477 KM, Hrvatsku za 167.174.128 KM, te Njemačku za 116.974.918 KM.

Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako je pozitivan saldo spoljnotrgovinske razmjene u bilo kojoj kategoriji rijetkost za BiH i pozitivan je iz ugla priliva i odliva novca, razlozi za ovo stanje su drugačiji.

"Naime, i manji uvoz i veći izvoz su mogli biti dobrim dijelom posljedica nedovoljne tražnje na bh. tržištu, odnosno slabije ekonomske aktivnosti u cjelini. Ovakvu pretpostavku ne možemo potvrditi bez podataka o realizaciji na domaćem tržištu i više detalja o strukturi uvoza i izvoza, ali ostali ekonomski pokazatelji i mali broj velikih gradilišta u BiH nam daju dobar osnov za to. S obzirom na to da ni na našim izvoznim tržištima ‘ne cvjetaju ruže’, odnosno ekonomije Evropske unije i regije takođe nisu u ekspanziji već mnoge od njih ili na rubu recesije ili već u recesiji, pitanje je koliko dugo će i vanjska tražnja biti dovoljna za naš izvoz", objasnio je Gavran.

Dodao je da je jedino održivo rješenje za plasman naše robe iz ove kategorije povećanje tražnje na domaćem tržištu i pokretanje i proširenje projekata koji će dugoročno donijeti veću korist ekonomiji nego privremeni priliv od izvoza.

Milenko Vuković, komercijalni direktor kompanije "Milco" iz Laktaša, čija proizvodnja se zasniva na proizvodima iz metaloprerađivačke industrije i zanatstva, istakao je za "Nezavisne novine" da su cijene željeza i čelika u odnosu na isti period prošle godine niže za oko 40 odsto.

"To su trenutne cijene i na svjetskom tržištu, jer mi uvozimo sve iz inostranstva. Takođe, potražnja za ovim materijalima je u posljednje vrijeme pala i nismo sigurni šta će se dalje dešavati, odnosno da li će u narednom periodu doći do poskupljenja ili pojeftinjenja željeza i čelika", naglasio je Vuković.