Kriza u Grčkoj ugrozila reputaciju Balkana

Kriza u Grčkoj uticala je na ekonomiju i europsku perspektivu država zapadnog Balkana, ocijenjeno je 10.novembra na skupu o eurointegracijama koji se održao na austrijskom sveučilištu Graz.

"Grčka kriza je smanjila vjeru u proširenje i diskreditirala cijelu regiju jer je Grčka "pala", ocijenila je Rica Panajot iz Centra za planiranje i ekonomsko istraživanje iz Atene. Ona je kazala je da su Albanija, Makedonija, Srbija i u manjem obimu Crna Gora, osobito ranjive jer je Grčka među vodećim investicijskim i trgovinskim partnerima u regiji, a ima i značajno učešće u bankarskom sistemu tih zemalja", piše EURACTIV.

Dešavanja u Grčkoj su hrana na tanjiru za euroskeptike ", navela je Panajot na konferenciji" "Prevladavanje krize proširenja na Zapadnom Balkanu", koju je organizirao Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu.

Kako je rekla Panajot, skoro 4.000 grčkih kompanija je dosad uložilo u region i pomoglo otvaranje oko 200.000 radnih mjesta. Gostujući profesor na državnom sveučilištu u Bukureštu Franc-Lotar Altman ocijenio je da je grčka kriza dodatno rasplamsala već postojeći skepticizam prema proširenju.

Do 2009. godine ukupne investicije Grčke u regiji su dosegnule 12 milijardi eura i od tada nije bilo novih investicija, naglasio je Altman.Prema njegovim riječima, od polovice 2009. do kraja 2011. godine 2000 grčkih preduzeća preselilo je firme iz regije u Bugarsku.

Kako je rečeno na konferenciji, u 2010. godini grčke firme su iz regiona povukle 1,3 milijarde eura. Samo u Srbiji grčke investicije smanjile su se gotovo 10 puta: sa 336 miliona eura u 2007. godini na 46 miliona u 2008. i 2009. godini. Kriza u Grčkoj se također odrazila na pad doznaka što je osobito loše uticalo na Albaniju budući da blizu 600.000 Albanaca radi i živi u Grčkoj, ocijenili su sudionici skupa. Prema riječima Rice Panajot, albanska dijaspora u Grčkoj je 2009. godine poslala matici 900 miliona eura što je oko devet posto BDP Albanije u toj godini.

Suradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov upozorio je danas u Grazu da bez promjena u unutrašnoj politici i modela razvoja, zemlje Zapadnog Balkana očekuje nekoliko godina stagnacije.

"Ako se više ne možete osloniti na strane izvore, morate sami da ulažete što znači da je neophodna jaka domaća štednja. Međutim, podaci pokazuju da je štednja na Balkanu relativno niska", naveo je on.

On je na skupu "Prevladavanje krize proširenja na Zapadnom Balkanu" koji se održava na Sveučilištu u Grazu naveo da narednih nekoliko godina ne treba očekivati ​​novi val stranih investicija iz Europe koja će biti zaokupljena strukturnim promjenama na unutarnjem planu. Glavne prepreke za rast regije su visok javni dug i deficit, visoka stopa nezaposlenosti na koju je, kako je rekao Gligorov, većina vlada na Balkanu neosjetljiva.