Domaća riba sve češće na stranoj trpezi

Da se sve više na trpezi inostranih stanovnika nalazi riba iz BiH, potvrđuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH prema kojima je za deset mjeseci ove godine ovih proizvoda izvezeno za više od 6,5 miliona KM nego u istom periodu lani.

Naime, prema podacima UIO BiH, u ovoj godini izvezeno je 2,6 miliona kilograma ribe u vrijednosti većoj od 22 miliona maraka, od čega je najviše otišlo u Srbiju i Hrvatsku.

U istom periodu lani BiH je izvezla više od dva milion kilograma ribe, "teške" nešto više od 15,7 miliona maraka.

Dok se u ovoj godini bilježi rast izvoza, sa druge strane došlo je do pada uvoza, pa je tako za deset mjeseci ove godine uvezeno 6,1 milion kilograma ribe u vrijednosti većoj od 35,1 milion maraka.

"Za deset mjeseci lani BiH je uvezla 9,7 miliona kilograma ribe u vrijednosti većoj od 50 miliona maraka, a najviše je uvezeno iz Španije", podaci su UIO.

Podaci pokazuju da je tokom tekuće godine ovih proizvoda najviše uvezeno iz Španije i to 2.255.313 kilograma, u vrijednosti većoj od 14,4 miliona maraka.

Osim toga, riba i ostali proizvodi stizali su i iz Argentine, Hrvatske, Norveške, Kine i drugih zemalja.

Zoran Tepić, direktor firme "Tropik ribarstvo - ribnjak Janj", kazao je za "Nezavisne novine" da ne čudi da je došlo do pada uvoza, jer kako kaže, porasle su cijene ribe i prerađevina od ribe, te je dosta ljudi odustalo od konzumiranja ribe.

"Niko od uvoznika nema ekonomsku isplativost da uvozi ribu koju će lagerovati negdje i neće je prodavati", kazao je Tepić.

Dodao je da se osjeti da je ove godine došlo do rasta izvoza, te da firme koje se bave proizvodnjom ribe mogu istu lako plasirati na strano tržište.

"Mi smo u ovoj godini imali organsko povećanje proizvodnje, pa smo samim tim imali i povećanje izvoza na inostrano tržište", kazao je Tepić i dodao da najviše izvoze u Srbiju, Rumuniju, Hrvatsku, ali i Sloveniju.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da je smanjenje uvoza lako objasniti i to, kako kaže, zbog relativno visoke cijene ribe u odnosu na druge vrste hrane, ali i krize izazvane inflacijom, koja je drastično pogoršala životni standard.

"A s druge strane, rast izvoza se možda dijelom može objasniti na sličan način jer pretpostavljam da je riba koju izvozimo ipak u relativno nižim cjenovnim kategorijama i dostupnija kupcima vani, koji također trpe inflaciju u odnosu na alternative", kazao je Gavran.

Dodao je da je drugi dio objašnjenja taj što je generalno na vanjskim tržištima, posebno razvijenih zemalja, svijest o važnosti zdrave ishrane i jedenju više ribe razvijenija i to utiče na veću tražnju.

"Ono što iz ovih podataka ne možemo saznati je koliko je domaćih kupaca uvoznu ribu zamijenilo domaćom, a koliko potpuno smanjilo ili prekinulo konzumiranje ribe. Ukoliko je barem dio prešao na domaću ribu, to bi bio značajan impuls za domaće proizvođače i dodatno im olakšao konkurenciju za izvoz zbog većeg obima proizvodnje i manjih troškova po jedinici proizvoda", pojasnio je Gavran.