Mijenja li se percepcija idealnog zaposlenja u javnom sektoru

Percepcija idealnog zaposlenja u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini duboko je ukorijenjena ne samo zbog uvriježenog mišljenja da su radnici u javnom sektoru mnogo bolje plaćeni od zaposlenih u privatnom sektoru, nego i zbog mišljenja da je država dobar poslodavac.

Radnicima u javnom sektoru zagarantirana je stabilnost zaposlenja, zaštita prava radnika, imaju potpisane kolektivne ugovore, sindikate, veći broj dana godišnjeg odmora, slobodne praznike i naravno da ne brinu o općim ekonomskim turbulencijama s obzirom na to da javne institucije to sigurno neće osjetiti.

Stoga i ne čudi podatak da se u posljednje tri godine samo u Federaciji BiH, za 2.372 otvorena radna mjesta putem Agencije za državnu službu FBiH prijavilo 37.727 kandidata.

Također, ako pogledamo prosječne plate, prema podacima Agencije za statistiku BiH, među onima s najvećim prosječnim platama su zaposleni u javnom sektoru. 

Međutim, prema riječima Amile Jažić, brand i marketing menadžerice Kolektiv/Posao.ba, percepcija idealnog posla u javnom sektoru, koja je nekada bila generalizirana, znatno se promijenila pod uticajem različitih faktora.

Preferencije poslotražilaca u pogledu izbora između javnog i privatnog sektora mogu varirati ovisno o različitim faktorima kao što su lični ciljevi, obrazovanje, životne okolnosti, percepcija sektora, dostupnost poslova i dr.

''Neki od najčešćih razloga zašto se mlađe generacije više okreću privatnom sektoru su: mogućnost veće fleksibilnosti, prilika za brži napredak u karijeri, veće plate u određenim industrijama, te inovacije i poduzetničke prilike koje privatni sektor može pružiti'', kaže Jažić.

Dodaje da je IT industrija odličan primjer u praksi, gdje poslotražioci iz ove oblasti radije biraju poslove u privatnom sektoru.

''S druge strane percepcija stabilnosti poslova u javnom sektoru je i dalje aktuelna, te osobe kojima je ovaj faktor važan i dalje nastavljaju preferirati javni sektor'', ističe Jažić.

Nestašica određenih zanimanja u javnom sektoru

Kaže da ono što je sada već aktuelno na tržištu rada jeste prepoznavanje nestašice određenih zanimanja u javnom sektoru koja često privlače preferiranje privatnog sektora.

To je posebno vidljivo kada je riječ o IT stručnjacima. Programeri, inženjeri za razvoj softvera, web dizajneri i analitičari za informacijsku tehnologiju često traže poslove u privatnom sektoru, naročito u tehnološkim kompanijama.

Marketing specijalisti, menadžeri, konsultanti i finansijski analitičari često rade u privatnom sektoru, jer su potrebni u različitim industrijama.

Grafički dizajneri, umjetnici, novinari i ostali kreativni radnici često nalaze poslove u privatnom sektoru, kao što su agencije za oglašavanje, mediji i zabavna industrija, te radnici u proizvodnji.

''U posljednjih nekoliko godina primjećuje se trend povećanja broja zdravstvenih i obrazovnih radnika koji su se opredijelili za rad u privatnom sektoru, što ranije nije bilo toliko uobičajeno'', dodaje Jažić.

Ovo je potvrdila i Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma.

Kako je ranije rekla u intervjuu za Bloomberg Adriju, susreće se s problemom nedostatka radnika u ministarstvu, posebno kada je riječ o mlađim kadrovima.

''Ono što me donekle plaši, a donekle raduje je manjak mladih ljudi koji su voljni ući u državne institucije i tu se zaposliti. S jedne strane se plašim da nećemo naći adekvatne saradnike, međutim, s druge strane me i raduje jer se sada čini da mladi imaju više hrabrosti i da više nije poenta doći na mjesto koje su nekad ranije zvali 'hajde da se uhljebimo'", kazala je ministrica.  

Prema podacima portala Plata.ba, najveću platu u BiH primaju country menadžeri i ona iznosi 4.376 KM, a slijede generalni direktori, IT arhitekti, lead developeri i lizing direktori.

Ako pogledamo plate zaposlenih u javnom sektoru u Kantonu Sarajevu, prema Registru zaposlenih u javnom sekotru u KS, najveća plata iznosi 4.158 KM za nekoga ko je doktor nauka.

Za one sa stručnom spremom magistra i mastera najveća plata iznosi 3.135 KM, odnosno 2.970 KM.

Bachelori i VSS primaju najveću platu od 2.706 KM do 3.303 KM.

Najveća plata onima sa SSS iznosi 2.983 KM. 

Dakle, riječ je o najvećim platama po stepenu stručne spreme, prosječna plata je znatno niža.

Naprimjer, bachelori ekonomije ili prava u sarajevskoj Općini Centar, zaposleni na poziciji stručnog saradnika, u prosjeku primaju osnovnu platu u iznosu od 1.303 KM, prema podacima Registra.

S obzirom na širok krug poslova koje oni sa fakultetskom diplomom ekonomije mogu obavljati u privatnom sektoru, maksimalna plata prema podacima portala Plata.ba za ekonomiste iznosi 1.875 KM, a na određenim pozicijama i do 4.000 KM, zavisno od ostalih faktora i kompetencija.

Slična situacija vrijedi i za pravnike.

''Privatni sektor često nudi veći potencijal za više plate i bolje finansijske nagrade za pojedince, naročito u specijaliziranim i visoko traženim sektorima kao što su IT, finansije, inženjering i druge srodne industrije'', kaže Jažić.

Međutim, dodaje, treba napomenuti da plate u privatnom sektoru često ovise o tržištu rada, konkurenciji i ekonomskim uslovima.

''Također, privatne kompanije imaju različite politike plata i bonuse. U nekim slučajevima, posebno za visokokvalificirane radnike s iskustvom, privatni sektor može nuditi znatno veće plate i povlastice u odnosu na javni sektor'', ističe Jažić.

S druge strane, u javnom sektoru plate se često zasnivaju na propisanim platnim razredima i nisu uvjetovane tržištem rada na isti način kao u privatnom sektoru.

Posao ili karijera

Treba istaknuti da nekada plata nije ono što opredjeljuje izbor radnog mjesta i poslodavca.

Izbor zavisi od toga da li želite posao ili karijeru, do kraja radnog vijeka raditi isti posao ili napredovati, koliko ste spremni uložiti u usavršavanje i obrazovanje, da li ste željni izazova ili tražite mirno radno okruženje, općenito od toga kakve su vam ambicije u životu.

Naravno, ne treba zaboraviti i da je 'javna tajna' način eksternog i internog zapošljavanja u javnim institucijama i da sam stepen obrazovanja i kvalifikacije ne igraju veliku ulogu u zapošljavanju u ovom sektoru.

Ono što je sigurno, jeste da privatne kompanije, posebno one inozemne, nude veće mogućnosti za napredovanje i određene beneficije koje javni sektor ne nudi.

''Poslodavci u privatnom sektoru danas nude širok izbor benefita kako bi privukli nove zaposlenike. Najčešći primjeri su: fleksibilno radno vrijeme, remote rad i/ili rad od kuće, privatno zdravstveno osiguranje, dentalno i oftalmološko osiguranje, bonusi i udjeli u dobiti'', kaže Jažić.

Tu su i dodatne edukacije za razvoj karijere, broj plaćenih slobodnih dana/odmor, plaćen prekovremeni rad, besplatan obrok ili kafić u kompaniji, plaćen vrtić za djecu zaposlenika ili dodatni slobodni dani za roditelje, fitness i wellness programi i programi za mentalno zdravlje.