Pogledajte kako je raspodijeljen globalni dug i koje su zemlje na rubu bankrota

Tijekom pandemije koronavirusa, vlade su uvele opsežne financijske mjere kako bi održale zaposlenost i spriječile val bankrota. Međutim, to je povećalo ranjivost javnih financija jer se s rastom kamatnih stopa sve više zemalja suočava s dužničkom krizom, piše tportal.hr.

Predviđa se da će globalni državni dug ove godine dosegnuti 97,1 bilijuna dolara, što je povećanje od 40 posto od 2019. godine.

Više od trećine svjetskog duga otpada na SAD, koji duguje 33,2 bilijuna dolara. S obzirom na sve veći teret zaduženosti, trošak servisiranja tog duga sada već čini 20 posto američke državne potrošnje. Predviđa se da će godišnji trošak kamata do 2028. dosegnuti bilijun dolara, nadmašujući ukupnu potrošnju na obranu.

Treće najveće svjetsko gospodarstvo, Japan, ima jedan od najvećih omjera duga u BDP-u, od 255 posto. Tijekom posljednja dva desetljeća japanski državni dug je daleko premašio 100 posto njegova BDP-a, potaknut starenjem stanovništva i troškovima socijalnog osiguranja.

Sjeverna Amerika najveći regionalni dužnik

Sjeverna Amerika ima najveći dug u apsolutnom iznos kao i udjel duga u BDP-u u usporedbi s drugim regijama. Baš kao što je dug SAD-a naglo porastao, tako je porastao i kanadski dug, desetog najvećeg svjetskog dužnika.

Dug azijsko-pacifičke regije na razini je duga Sjeverne Amerike, a najveći dužnici su Kina i Japan.

Europa sudjeluje s nešto više od 20 posto u svjetskom dugu. Na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je lani 83,5 posto.

Europa visokozadužena, prednjače mediteranske zemlje

Dug članica eurozone prošle godine iznosio je 91,4 posto BDP-a. U svojoj najnovijoj prognozi Europska središnja banka očekuje pad duga na 89 posto BDP-a krajem ove godine. Razina duga znatno je iznad maksimalne granice od 60 posto BDP-a, utvrđene u takozvanom Paktu o stabilnosti i rastu EU-a. Jedanaest članica ima dug iznad granice od 60 posto.

Najzaduženije zemlje su Grčka sa 168 posto BDP-a i Italija sa 144 posto. Slijede Portugal, Francuska i Španjolska s dugom većim od BDP-a za oko 12 posto. Visoke kamate, koje povećavaju iznos dugovanja, sada svom silinom pogađaju ministre financija i proračune njihovih zemalja.

Njemačka se drži prilično dobro sa 66 posto BDP-a, ali bilježi znatni rast troškova servisiranja duga.

Njemački ministar financija Christian Lindner nedavno je najavio da će financiranje otplate duga ove godine koštati 40 milijardi eura. Prošle godine iznosilo je samo četiri milijarde eura, a sada je udeseterostručeno. A prema navodima ministarstva financija u Rimu, Italija će morati izdvojiti ogromnih 100 milijardi eura za refinanciranje svojih dugova sljedeće godine.

Brojne zemlje u razvoju na rubu bankrota

Zbog snažnog rasta troškova od početka 2022. godine sve više zemalja u razvoju suočava se s poteškoćama u servisiranju državnog duga.

Zemlje u razvoju platile su za servisiranje svojih dugova u ovoj godini rekordnih 443,5 milijardi dolara, što je 5 posto više nego 2021., a posljedica je rasta kamatnih stopa u svijetu, pokazuju najnoviji podaci Svjetske banke.

Troškovi servisiranja duga za 24 najsiromašnije zemlje svijeta mogli bi narasti za čak 39 posto u 2023. i 2024. godini, upozorava se u izvješću.

Svjetska banka izvijestila je da je 10 zemalja u razvoju u posljednje tri godine došlo u situaciju da čak 18 puta nije moglo izvršiti dužničke obveze, što je više od ukupnog broja u prethodna dva desetljeća zajedno. Popis između ostalih uključuje Ganu, Šri Lanku i Zambiju.

Dužnička kriza ove je godine zahvatila i Egipat, kojemu uslijed rasta troškova trenutno 40 posto proračunskih prihoda odlazi na otplatu duga.

U ovoj godini 28 država ispunilo je uvjete za posudbe od Udruženja za međunarodni razvoj Svjetske banke, što je instrument namijenjen za pomoć najsiromašnijim zemljama svijeta. One su sada u visokom riziku od dužničke krize, dok je njih 11 već u nevolji, navodi se u izvješću.

Na osjetno poskupljenje duga zemalja u razvoju utjecali su rast kamatnih stopa i jak američki dolar. Više od trećine vanjskog duga zemalja u razvoju uključuje promjenjive kamatne stope, koje su osjetljive na nagle fluktuacije.