Kriza na Crvenom moru ipak nije digla cijene nafte

Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice su blago pale, nakon znatnih oscilacija zbog eskalacije krize u Crvenom moru, ali i neočekivanog snižavanja cijena Saudijske Arabije.

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula je za pola posto – na 78,29 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,1 posto – na 72,68 dolara.

Na početku sedmice cijene su osjetno pale jer je Saudijska Arabija iznenadila tržišta spuštanjem cijene azijskim kupcima na najniže iznose u nešto više od dvije godine.

Analitičari nagađaju da Rijad nastoji sačuvati tržišni udio nakon spora sa grupom zemalja u Organizaciji izvoznica nafte (OPEC) oko smanjivanja proizvodnje kvota. Angola je krajem prošle godine istupila iz OPEC-a i povećala proizvodnju, uz bok Nigeriji i Iraku, pokazalo je istraživanje Reutersa.

Cijene mogu samo padati

U prva tri mjeseca 2024. Saudijska Arabija i Rusija odlučile su smanjivati opskrbu za dodatnih oko 700.000 barela dnevno kako bi je prilagodile smanjenoj potražnji zbog usporavanja ekonomskog rasta i tako stabilizirale cijene.

"Kada bismo se fokusirali samo na osnove, uključujući veće zalihe, veću proizvodnju OPEC-a i proizvođača izvan OPEC-a te nižu saudijsku prodajnu cijenu nego što se očekivalo, zaključili bismo da cijene mogu samo padati", kaže Tony Sycamore iz IG-a.

No, podršku cijenama pružaju geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, jer je krajem sedmice u fokusu trgovaca bila eskalacija krize u Crvenom moru.

Krajem prošle godine jemenski Huti počeli su u moreuzu na ulazu u Crveno more napadati komercijalne brodove povezane s Izraelom kako bi iskazali podršku palestinskom Hamasu u sukobu s izraelskim oružanim snagama u Pojasu Gaze.

U noći sa četvrtka na petak SAD i Britanija odgovorili su napadima na vojne ciljeve u Jemenu povezane s tom grupom, što je potaknulo strahovanja da bi se sukob Izraela i Hamasa mogao proširiti na cijelu regiju i omesti opskrbu naftom.

Nemiri u Crvenom moru

Važna je točka na prometnim pravcima na Bliskom istoku i Hormuški prolaz, koji kontrolira Iran. Iranska mornarica zaplijenila je u četvrtak tanker koji je iračku sirovu naftu namijenjenu Turskoj prevozio južno od tog moreuza.

"Posljedice eventualne opsežnije obustave protoka nafte kroz Hormuški moreuz bile bi do tri puta snažnije od cjenovnih šokova 1970-ih i dvostruko veće od utjecaja ukrajinskog rata na tržište plina", rekao je Saul Kavonic iz MST Marquee.

Rast cijena, međutim, sprječavaju strahovanja od slabljenja potražnje. Naime, kineska ekonomija, najveća svjetska uvoznica nafte, ne oporavlja se toliko brzo koliko se očekivalo, dok rast američke i ekonomije eurozone već dulje vrijeme usporava.