FAO povećava procjenu
Čeka nas rekordna proizvodnja žitarica u sezoni 2023./24. - koja prednjači?
Ukupna proizvodnja žitarica za razdoblje 2023./24. revidirana je prema gore za 13,2 mil. t na rekordnih 2.836 miliona tona.
Predviđa se da bi ukupna globalna proizvodnja žitarica u sezoni 2023./24. mogla doseći rekordnu količinu, stoji u najnovijem Izvještaju o snabdijevanju i potražnji žitarica Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda.
Za žitarice koje se koriste kao stočna hrana ili u industriji procjene idu na 1.532 miliona tona, što je povećanje od 12 mil. t u odnosu na prethodni mjesec. Revizija se temelji na najnovijim službenim podacima iz Kanade, Kine, Turske i Sjedinjenih Američkih Država, gdje je kombinacija većih prinosa i više površina pod žitaricama, nego što se prethodno očekivalo, dovela do povećanja procjena proizvodnje kukuruza.
Povećanje u odnosu na prošlu sezonu
Ukupna proizvodnja žitarica za razdoblje 2023./24. revidirana je prema gore za 13,2 mil. t na rekordnih 2.836 miliona tona, što predstavlja povećanje od 1,2% u odnosu na prošlu sezonu.
FAO je također povećao procjenu proizvodnje pšenice za 1,4 mil. t na 788,5 mil. t, što je ipak za 2,2% manje od ukupne proizvodnje u 2022./23.
Veća upotreba za stočnu hranu
Svjetska potrošnja žitarica u razdoblju 2023./24. procjenjuje se na 2.822 mil. t, što je povećanje od 8,9 mil. t u odnosu na prosinačku prognozu i nadmašuje razinu iz 2022./23. za 1,2%. Naime, predviđa se veća upotreba za stočnu hranu, posebno u Europskoj uniji te u Australiji i SAD.
Smatraju da je omjer svjetskih zaliha žitarica i potrošnje za 2023./24. zadovoljavajući i iznosi 31,1%, što premašuje nivo iz 2022./23. od 30,9%, čime se sugerira da je dovoljno visok da zadovolji potražnju što doprinosi stabilnosti i sigurnosti snabdijevanja.
Globalna trgovina u razdoblju 2023./24. procjenjuje se na 480 mil. t, što je povećanje od 0,8% u odnosu na prethodno, a najviše se odnosi na one za stočnu hranu dok bi svjetska trgovina pšenicom i rižom mogla opasti, navodi FAO.
"Globalne izvozne cijene pšenice pale su u siječnju zbog snažne konkurencije među izvoznicima i dolaska nedavno požnjevenih količina u zemljama južne hemisfere", navodi FAO.
Cijena pšenice na pariškoj berzi:
Dodaju i da su cijene kukuruza značajno pale, a najveći utjecaj vide u poboljšanim uvjetima za usjeve i početak žetve u Argentini te većim zalihama u SAD.
"Nasuprot tome, za rižu su porasle za 1,2% u januaru, pod utjecajem velike potražnje za kvalitetnom indijskom od strane Tajlanda i Pakistana te dodatne kupnje iz Indonezije", zaključuju.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.