BiH godišnje uveze više od milion tona nafte, na cestama 1,2 miliona vozila

U razdoblju od januara do decembra 2023. godine, prema dostavljenim podacima osam uvoznika naftnih prerađevina, uvezeno je 979.515 tone naftnih prerađevina, što je za oko 4,61% manje u odnosu na isto razdoblje 2022. godine

Iako podaci, barem kada govorimo o Federaciji BiH, upućuju kako je došlo do pada uvezene količine naftnih prerađevina iz zemalja okruženja u godini koja je iza nas, zanimljivost leži u činjenici da je porasla nabava nafte i naftnih prerađevina u Federaciju iz Republike Srpske, i to za gotovo 100 posto, piše Večernji list BiH.

U konačnici, na benzinskim pumpama u ovom entitetu prisutne su znatno veće količine energenata koji pokreću svakodnevni život i ekonomske kotače brojnih kompanija, a takvo što posljedica je i veće potražnje koja se oslikava i kroz znatan porast broja registriranih vozila na bh. cestama u protekloj godini.

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u razdoblju od januara do decembra 2023. godine, prema dostavljenim podacima osam uvoznika naftnih prerađevina, uvezeno je 979.515 tone naftnih prerađevina, što je za oko 4,61% manje u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, kada je uvezeno 1,026.926 tona.

Kada pogledamo tablicu s državama iz kojih se uvozi najviše naftnih prerađevina, vidljivo je kako je na prvom mjestu Hrvatska, iz koje su uvezene 568.652 tone, a slijedi Italija s 208.747 te Srbija sa 160.645 tona.

Drugim riječima, iz tove tri zemlje ostvareno je oko 96% cjelokupnog uvoza.

Ostatak uvoza pokriva se iz drugih evropskih zemalja, pa je tako, na primjer, iz Slovačke uvezeno nešto više od 15.474 tone, dok je iz Albanije kupljeno 9980 tona, a iz Grčke 8458 tona naftnih prerađevina.

Istodobno, unutar BiH prilično je razvijena i međuentitetska trgovina, a dokaz su podaci iz 2023. godine koji upućuju na znatan rast količina.

Ukupno su u razdoblju od januara do decembra 2023. godine od dobavljača iz RS-a nabavljene 169.043 tone naftinih prerađevina, dok je u istom razdoblju prošle godine nabavljeno 85.025 tona.

Podatke o kretanju uvoza nafte i naftnih prerađevina svakako treba dovesti u suodnos s informacijama o broju registriranih vozila, a koja su u protekloj godini bila ukupno 1,233.784, što je pak za 4,1 posto više u odnosu na 2022. godinu, a treba navesti i kako je od tog broja, 90.987 prvi put registriranih vozila.

Većinu, i to 87,1 posto, čine cestovna motorna vozila za prevoz putnika, a prevedeno u brojke, na bh. cestama je 7721 moped, 17.734 motocikla, 1,044.950 putničkih vozila te 4258 autobusa.

Teretna vozila čine 7,4 posto, a prošle su godine registrirana ukupno 90.802, a ostatak od 5,5 posto odnosi se na sve ostale kategorije, od specijalnih vozila pa do prikolica.

Analiza podataka o registriranim automobilima, i to kroz prizmu godišta proizvodnje, otkriva mnogo toga kada je riječ o životnom standardu građana Bosne i Hercegovine te upućuje na zaključak kako je veliki broj vozača i dalje, uslijed visine primanja, prisiljen voziti relativno stare automobile.

Naime, od nešto više od milion putničkih automobila, gotovo polovinu ili točnije 503.933, čine vozila stara od 10 do 20 godina, a slijede automobili stariji od 20 godina, koja su na cestama 394.643.

U kontekstu ekoloških normi, najveći broj njih, oko 276 hiljada, čine vozila s oznakom Euro 4, slijede automobili s oznakom Euro 3, dok treće mjesto drže vozila s oznakom Euro 5.

Analiza je pokazala i kako je dizel omiljeni izbor pogonske energije kod vozača u Bosni i Hercegovini, pa je tako 76,6% svih putničkih automobila koristilo ovaj tip goriva, benzinaca je 19,6%, a 3,7% vozila koristi alternativne vrste goriva, počevši od električne energije pa do plina.