Strmoglav pad industrijske proizvodnje u RS

Sudeći prema statističkim podacima za decembar 2023, u poređenju sa decembrom 2022. godine, došlo je do pada industrijske proizvodnje u RS i to najviše netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 15,1 odsto, te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 41,2 odsto, a kako navode ekonomski stručnjaci, ovo je vjerna slika realnog stanja u RS.

Kako su u Zavodu za statistiku RS saopštili, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u RS u decembru 2023. godine, u poređenju sa decembrom 2022. godine, manja je za 6,2 odsto.

"U decembru 2023. godine, u poređenju sa novembrom 2023. godine, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Srpskoj veća je za 1,4 odsto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda veća je za 12,2 odsto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,4 odsto, energije za 2,2 odsto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 2,8 odsto i kapitalnih proizvoda za 6,0 odsto", navodi se u podacima Zavoda za statistiku RS.

S druge strane, kada se pogledaju uporedni podaci za decembar 2023. u poređenju sa decembrom 2022. godine, vidljivo je da je rast zabilježen samo u proizvodnji energije, koja je veća za dva odsto, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda manja za 2,3 odsto, intermedijarnih proizvoda za 4,9 odsto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja je za 15,1 odsto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 41,2 odsto.

U Zavodu za statistiku RS saopštili su da desezonirana industrijska proizvodnja u decembru 2023. godine, u poređenju sa novembrom 2023. godine, u području prerađivačka industrija bilježi rast od 6,3 odsto, u području vađenje ruda i kamena rast od 1,9 odsto, dok je u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen pad od 0,7 odsto.

"Prema područjima KD BiH 2010, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u decembru 2023. godine u poređenju sa decembrom 2022. godine u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bilježi rast od 1,4 odsto, dok je u području vađenje ruda i kamena zabilježen pad od 6,9 odsto i u području prerađivačka industrija pad od 9,0 odsto", pokazali su statistički podaci.

Kako je u razgovoru za "Nezavisne novine" rekao Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, ove brojke vjerno oslikavaju stvarno stanje u industrijskoj proizvodnji u RS, a najgora situacija je u rudarstvu i drvnoj industriji.

"Ovo jeste zabrinjavajuće, ali na neki način je i očekivano. Imamo pad proizvodnje, pogotovo proizvodnje u oblasti drvne industrije, posebno proizvodnje namještaja, samim tim što je smanjen izvoz, jer je smanjena potražnja u Evropskoj uniji", kazao je Grabovac, dodajući da je došlo do smanjenja narudžbi, te su domaći proizvođači smanjili proizvodnju.

"To je dalo lošije rezultate prerađivačke industrije, s obzirom na to da je drvna industrija jedna od naših najboljih industrijskih grana, koja sigurno više od deset godina bilježi stalni rast, ali, evo, došli smo u situaciju da je i ova grana naše industrije u problemu, a sve je to u direktnoj vezi sa recesijom u zemljama EU, posebno sa našim najvećim spoljnotrgovinskim partnerima Njemačkom, Austrijom i Italijom", kazao je Grabovac, ističući da su pojedine grane industrije u RS malog obima.

"Recimo, u rudarstvu, ukoliko imamo probleme u RMU Zenica, odmah imamo smanjenje proizvodnje u 'Mittalu', koji posluje u RS, onda dolazi i do smanjenja eksploatacije, a u nekim slučajevima i do prestanka. S obzirom na to da se radi o malom broju privrednih subjekata koji se bave rudarstvom, sve to dovodi do značajnog pada i te grane industrije", pojasnio je Grabovac.

Da li će se ovakav trend nastaviti i tokom 2024. godine, Grabovac smatra da to zavisi od kretanja u EU.

"Naša zavisnog od tog tržišta je velika, a na kretanja u EU utiču i rat u Ukrajini i rat na Bliskom istoku, te naslijeđeni problemi sa inflacijom. Mnogo je elemenata koji će uticati na rezultate naše industrije", zaključio je Grabovac.