Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu ubrzat će se ove i naredne godine, reforme ključne

Zapadni Balkan u 2024. očekuje povećanje ekonomskog rasta, a dodatno ubrzanje predviđa se i za 2025, tako da će ovaj region ponovo dostići prosječne pretpandemijske stope rasta. Kako bi se smanjile razvojne razlike u odnosu na Evropsku uniju i unaprijedio životni standard, u regiji treba nastaviti provoditi reforme. To podrazumjeva povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju, navodi se u novom, danas objavljenom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan. 

Ove godine se očekuje povećanje ekonomske aktivnosti na Zapadnom Balkanu na 3,2 procenta, što predstavlja 0,2 procentna poena više nego što je Svjetska banka predvidjela u prethodnom izdanju izvještaja, dok se u 2025. očekuje dalje povećanje na 3,5 procenata. Pojedinačne prognoze za šest ekonomija Zapadnog Balkana: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju obuhvaćene su Ekonomskim izvještajem Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju koji je takođe objavljen danas.

Neznatno povećanje projekcija rasta u srednjoročnom periodu odražava oprezni optimizam, s obzirom da su zemlje Zapadnog Balkana prebrodile brojne šokove tokom prethodnih godina. Međutim, ovaj izgled nije bez rizika. Dugotrajniji slabi globalni rast, naročito u eurozoni, mogao bi se odraziti kroz slabije investicije i trgovinu s regijom. Pored toga, prisutni su i unutrašnji faktori rizika, uključujući raspirivanje geopolitičkih tenzija, emigraciju, izbornu neizvjesnost i dugotrajnu inflaciju.

"Nakon godina turbulencije izazvane pandemijom COVID-19 i energetskom krizom, ohrabrujuće je svjedočiti povratku rasta Zapadnog Balkana na pretpandemijski nivo i daljem trendu smanjenja siromaštva", rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana. "Međutim, sadašnji napredak još uvijek nije dovoljan da zadovolji težnje građana i podigne životni standard do nivoa Evropske unije. Novi Plan rasta EU za Zapadni Balkan pruža priliku za poticanje ekonomskog rasta putem reformi i investicija, naročito u zelenu ekonomiju".

Plan rasta, vrijedan šest milijardi eura, će pomoći jačanju ekonomskih veza s Evropskom unijom, najvećim trgovinskim partnerom Zapadnog Balkana i implementaciji reformi u pravcu jačanja ekonomskih integracija unutar samog Zapadnog Balkana. Prema analizama Svjetske banke, unaprjeđenja poput skraćenja vremena potrebnog za obavljanje procedura na granici i modernizacije platnih sistema u regiji mogu zemljama regiona donijeti značajne ekonomske koristi.

Ulaganje u zelenu tranziciju i unaprjeđenje kvaliteta života u gradovima Zapadnog Balkana također bi mogli pomoći jačanju rasta u regiji, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

"Ekonomski razvoj odvija se upravo u gradovima. Oni omogućavaju radnicima lakši pristup radnim mjestima, potiču produktivnost, pružaju više mogućnosti i olakšavaju razmjenu dobara i ideja", rekla je Natasha Rovo, viša ekonomistica u Svjetskoj banci i jedan od koautora izvještaja. "Gradovi na Zapadnom Balkanu su prethodnih godina pokazali otpornost. Međutim, imaju poteškoće da postanu pokretači ekonomskog rasta, ne samo zbog strukturnih i demografskih izazova nego i zbog osjetljivosti na klimatske promjene. Ulaganje u zelenu ekonomiju bi moglo pružiti priliku za pokretanje rasta u budućnosti".

Izvještaj daje preporuke za aktivnosti u tri glavne oblasti za zelenu ekonomiju i jačanje gradova Zapadnog Balkana.

Kao prvo, gradovi bi trebalo da postanu kompaktniji, što bi pogodovalo rastu, snizilo troškove pružanja javnih usluga i unaprijedilo ekološke ishode. Kao drugo, reforme i investicije za širenje sistema javnog prijevoza i prelazak na zelenije, energetski efikasnije građevine smanjile bi zagađenje zraka koje svake godine uzrokuje preuranjenu smrt hiljada ljudi u regiji. Kao treće, ekstremna vrućina u gradovima, gdje je ljeti temperatura za 4,5–7,5°C viša u odnosu na okolna ruralna područja, negativno će utjecati na produktivnost i ljudsko zdravlje. Gradske vlasti bi trebale donijeti mjere za rashlađivanje fizičkog prostora kroz bolja urbanistička rješenja i ciljane investicije.