Skoro sve osiguravajuće kuće u Republici Srpskoj ostvarile su dobit u 2010. godini, a rekorder u neto dobiti je "Nešković osiguranje" sa oko pet miliona maraka.
Iza ovog osiguravajućeg društva nalazi se "Drina osiguranje" sa nešto više od dva miliona KM neto dobiti u prethodnoj godini, koliko je prikazao i "Brčko-gas osiguranje".
"Grawe osiguranje", koje je registrovano i za životna osiguranja, imalo je oko milion maraka dobiti prethodne godine, što je za tri odsto više nego u 2009.
Veselin Petković, direktor "Grawe osiguranja" Banjaluka, tvrdi da je društvo u 2010. moglo dva puta da isplati dividendu, ali da su akcionari odlučili da svu dobit usmjere u neraspoređenu dobit.
"Ovakva poslovna politika rezultat je pravilnog ulaganja. Cilj je da ojačamo kapitalnu osnovu kako bismo kasnije mogli da širimo djelatnost na ostale vrste neživotnog osiguranja", navodi Petković. "Grawe osiguranje" je u 2010. godini ostvarilo fakturisanu premiju od oko 8,5 miliona KM ili 7,8 odsto više nego tokom 2009.
Od 11 osiguravajućih društava u RS, na sajtu Banjalučke berze objavljeni su finansijski izvještaji za osam kuća koje su i dostavile informacije o poslovanju za prethodnu godinu.
Jedino je "Bobar osiguranje" iskazalo neto gubitak od oko 1,8 miliona maraka, dok su u 2009. ostvarili oko 3,8 miliona KM dobiti.
Agencija za osiguranje RS još nije objavila izvještaj o stanju u sektoru osiguranja za 2010. godinu, a po posljednjim podacima do kraja polovine prošle godine, stopa efikasnosti u rješavanju odštetnih zahteva za neživotna osiguranja zadržana je gotovo na istom nivou - skoro 70 odsto.
Međutim, stopa efikasnosti u isplati odštetnih zahtjeva je smanjena sa 92,3 na 87,3 odsto.
"Postoje promjene po pojedinim društvima, što će nalagati pojačan nadzor nad osiguravajućim kućama do kraja 2010. godine", konstatovala je Agencija za osiguranje u polugodišnjem izvještaju za 2010. Osnovni problemi u funkcionisanju sektora osiguranja, ocijenila je Agencija, jesu pogoršana likvidnost i ažurnost u isplati odštetnih zahteva kod manjeg broja društava za osiguranje, nedostatak adekvatnog pokrića tehničkih rezervi i nakon isteka propisanog prelaznog perioda za usklađivanje i nelojalna konkurencija i narušavanje premijskog sistema auto-odgvornosti.
Po tvrdnjama direktora "Dunav osiguranja" Saše Čudića, upravo su oni koji daju nelojalne popuste na auto-osiguranje aktuelni zagovornici poskupljenja ovog vida obaveznog osiguranja.
"Nestalo je novca iz tehničkih rezervi kapitala osiguravajućih društava i sada poskupljenjem traže način da dođu do likvidnih sredstava", ocijenio je Čudić. On tvrdi da treba zapravo sniziti cijene osiguranja, jer su cijene auto-odgovornosti u zemljama regiona niže nego u RS.
Nelojalna konkurencija, kaže Čudić, ogleda se u protivzakonitom privlačenju osiguranika i najčešća je u oblasti auto-osiguranja.
"Propisana je jedinstvena cijena auto-osiguranja, ali pojedine osiguravajuće kuće, da bi napravile povoljniju cijenu, klijentima nude povrat novca, gorivo, besplatne tehničke preglede i slično. Način na koji rade i daju popuste nije ekonomski opravdan, jer se novac izdvaja iz tehničkih rezervi i kapitala umjesto da bude rezervisan za štete. Na taj način se od 15 do 20 miliona KM godišnje vrati osiguranicima, a taj novac se i te kako može uložiti u RS", upozorio je Čudić.
