Dekarbonizacija Zapadnog Balkana ključ za privlačenje stranih investicija

Ulaganjem u obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju, zajedno sa poboljšanjem upravljanja i infrastrukture, Zapadni Balkan može da privuče više stranih investicija, ojača saradnju lokalnih i stranih kompanija i, na kraju, podstakne održiv ekonomski rast, ocjenjuje se u analizi koju je objavio Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana.

Autori analize su istraživali kako se nearshoring (prenos dijela poslovanja kompanije u zemlju u okruženju) može uskladiti sa tekućim naporima na dekarbonizaciji i ispitivali kakve su posljedice ova dva megatrenda – nearshoringa i dekarbonizacije – za lokalne kompanije u regionu.

"Ako lokalne kompanije mogu da smanje svoj karbonski otisak, postat će privlačniji partneri stranim preduzećima koja traže ekološki odgovorne dobavljače", navodi se u studiji "Transformacija Zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju" koju su pripremili Komorski investicioni forum ZB6, koji čine šest privrednih komora Zapadnog Balkana, i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije.

Lokalne kompanije, pokazala je analiza, žele da ulažu u nove tehnologije u cilju dekarbonizacije, ali im je za to potrebna finansijska podrška.

"Nearshoring i dekarbonizacija su sve više isprepletani u investicionim strategijama multinacionalnih kompanija, pri čemu dekarbonizacija postaje kritični faktor u donošenju odluka, vođena i regulatornim pritiscima i zahtjevima potrošača. Ovo predstavlja značajnu priliku za Zapadni Balkan da privuče nove investicije usklađivanjem lokalnih politika sa globalnim trendovima održivosti", ocijenili su autori studije.

Značajan dio stranih kompanija izrazio je snažan interes za povećanje svojih investicija ako bi region poboljšao svoje napore za dekarbonizaciju, navodi se u studiji i dodaje da to sugeriše da bi ekološka održivost mogla biti ključni pokretač budućeg rasta.

SVJESNOST VAŽNOSTI DEKARBONIZACIJE

Sa druge strane, lokalne kompanije su sve svjesnije važnosti dekarbonizacije, a mnoge već preduzimaju korake u cilju smanjenja svojih emisija ugljenika.

U analizi se ističe da je evidentna potreba za finansijskom podrškom za postizanje ovih ciljeva, kao i pomoć u dobijanju relevantnih Certifikata i unapređenju standarda kvaliteta proizvodnje.

"Ovi faktori su ključni za povećanje konkurentnosti lokalnih firmi i njihovu integraciju u lance snabdijevanja stranih investitora", ocijenili su autori.

U izvještaju se navodi da se očekivalo da nearshoring, trend koji su ubrzali pandemija kovida-19 i geopolitičke tenzije poslije izbijanja rata u Ukrajini, utiče na povećanje stranih direktnih investicija na Zapadnom Balkanu, regionu koji je blizu zapadne Evrope i nudi kvalifikovanu radnu snagu i relativno niske troškove proizvodnje.

AZIJSKE KOMPANIJE NAJČEŠĆI INVESTITORI

Jedan od njihovih zaključaka je da su Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija doživjele kontinuirano povećanje investicija poslije pandemije, što potvrđuje ideju da su kompanije premiještale poslovanje bliže svom sjedištu ili primarnim tržištima u zapadnoj Evropi.

Međutim, trendovi u Albaniji, Srbiji i Crnoj Gori su manje jasni, navodi se u analizi.

Istraživanje pokazuje i da mnoge strane investicije dolaze iz azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže poslovnim partnerima u EU.

Neke azijske kompanije investiraju u regionu kako bi olakšale izvoz na evropsko tržište, dok druge, posebno preduzeća iz zapadnoevropskih zemalja, odlučile su da investiraju na Zapadnom Balkanu umesto u Aziji.

Strane kompanije kao glavne prednosti regiona navode povoljan geografski položaj, kvalifikovanu radnu snagu i relativno niske plate.

Međutim, oni ukazuju i na izazove, kao što su loše upravljanje, slabe institucije i neadekvatna infrastruktura, koji sprJečavaju veće investicije i saradnju sa lokalnim firmama.

"Zapadni Balkan stoji na raskrsnici gdje nearshoring i dekarbonizacija predstavljaju i mogućnosti i izazove. Da bi u potpunosti iskoristili ove trendove, od suštinskog je značaja za kreatore politike u regionu da riješe dugotrajne probleme upravljanja, infrastrukture i institucionalnog kvaliteta, dok istovremeno daju prioritet investicijama u obnovljive izvore energije i ekološku održivost. Strane kompanije su navele da je veća vjerovatnoća da će investirati u regionu ako se postigne napredak u ovim oblastima", zaključili su autori studije, prenosi Beta.