Najveći dužnici za porez u BiH: KJKP "GRAS" i "Sarajevska pivara" na vrhu liste

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), na spisku dužnika za porez na dodatu vrijednost (PDV) nalaze se 1.484 kompanije, koje su ukupno dužne 351.599.750 KM, izvještavaju "Nezavisne novine".

Naime, na prva dva mjesta nalaze se kompanije iz BiH čiji je ukupan dug oko 50 miliona KM, a ubjedljivo najveći dužnik je kompanija KJKP "GRAS" iz Sarajeva, čiji dug iznosi 27.270.968 KM.

Na drugom mjestu je "Sarajevska pivara", koja je za PDV dužna 22.341.084 KM.

Na trećem mjestu je RU Kreka iz Tuzle, čiji dug iznosi 18.916.484 KM, na četvrtom "Bosmal" iz Sarajeva sa dugom od 13.489.687 KM, dok je peti "Monter & Co" iz Bijeljine, koji je dužan 7.651.810 KM.

Šesti dužnik na ovom spisku je brčanska kompanija "Hisar Trade", koja je dužna nešto više od sedam miliona KM, a odmah nakon nje, na sedmom mjestu, nalazi se Javni servis RTV Bosne i Hercegovine sa dugom od 6.813.674 KM.

Na osmom mjestu je "Extrablatt" iz Gradačca sa dugom od 5.633.840 KM, dok je deveta "Fly Bosnia", kompanija koja je trebalo da bude zvanični avio-prevoznik BiH, a za PDV je dužna 3.019.546 KM.

Na desetom mjestu se nalazi kompanija "Gulf Real Estate", koja je izgradila "Prvi arapski grad u BiH", a dužna je za PDV 2.756.126 KM.

POSTUPAK PRINUDNE NAPLATE

Kako navode iz UIO BiH, prinudna naplata indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi u nadležnosti je organizacione jedinice Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a sprovodi se na način i pod uslovima propisanim zakonom.

"Grupe za prinudnu naplatu u regionalnim centrima UIO postupak prinudne naplate pokreću i vrše po službenoj dužnost (za dugovanja koja proizlaze iz razreza koji je izvršio UIO period prinudne naplate počinje narednog dana od dana isteka roka za dobrovoljno plaćanje, tj. do petnaestog u mjesecu nakon isteka mjeseca u kojem je izvršen razrez, a kad je u pitanju prijava samooporezivanja, početak perioda prinudne naplate počinje teći narednog dana od dana isteka roka za podnošenje poreske prijave). Postupak prinudne naplate počinje kada se dužniku uruči nalog za prinudnu naplatu, te ukoliko dužnik ne plati iznos koji je naveden u nalogu za prinudnu naplatu u ostavljenom roku, UIO nastavlja da plijeni dužnikovu imovinu", navode iz UIO BiH.

Kako dodaju, zapljena imovine regulisana je odredbama Zakona o postupku prinudne naplate, gdje je propisan i redoslijed namirenja, te je po redu prvenstva određena pljenidba gotovine ili sredstava na računima otvorenim kod banaka ili drugih finansijskih institucija.

"Dalje mjere prinudne naplate nad glavnim dužnikom su pljenidba novca deponovanog u finansijskim institucijama, prenos sredstava sa blokiranih računa kod banaka ili drugih finansijskih institucija, pljenidba dužnikovih nenaplaćenih potraživanja i prava dužnika, pljenidba plata, naknada, zarada i penzija, pljenidba zakupnina, posebna šema dužnika - naplaćeni dug, prodaja oduzete imovine - aukcija, prodaja oduzete imovine - direktna prodaja, prodaja HOV putem ovlaštenog berzanskog posrednika, naplaćena potraživanja u postupku restrukturiranja, stečajnom postupku i likvidacionom postupku i naplaćeni iznos u sudskom izvršnom postupku", navode iz UIO BiH.

Kako dodaju, nakon što se iscrpe sve mjere prinudne naplate, postupak prinudne naplate indirektnih poreza se pokreće i za odgovorna lica, odnosno osnivače u pravnom licu, donoseći prijedlog odgovornosti, pojedinačne i solidarne odgovornosti, te u konačnici i donošenje rješenja o proglašenju pojedinačne i solidarne odgovornosti kojim se odgovorna lica, odnosno osnivači u pravnom licu terete za dug glavnog dužnika.

ILEGALNO POSLOVANJE

Igor Gavran, ekonomista, za "Nezavisne novine" ističe da vlasti na svim nivoima nonšalantno dozvoljavaju ilegalno poslovanje.

"Vidjeli smo sada u slučaju kamenoloma u Jablanici kako vlasti na svim nivoima nonšalantno dozvoljavaju nelegalno poslovanje i kada to može ugroziti živote, pa me nimalo ne čudi da se toleriše i neplaćanje poreza. Primjer 'vodeće' kompanije na listi takođe pokazuje i kako su priče o preporodu gradskog prevoza u Sarajevu tek djelomično tačne, ali suštinske promjene još nema. Naime, zaista imamo sve više vrhunskih novih vozila, ali gradski prijevoz kao kompanija i sistem i dalje nisu reformirani i ustrojeni kako treba. S javnim preduzećima zaista ne bi smjelo biti nikakvog strpljenja, jer za njihovo poslovanje je direktno odgovorna politika i nedopustivo je da duguju i jednu marku", kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju proizvodne firme poput "Sarajevske pivare", potrebno je razmotriti opcije reprograma dugova i pokušati očuvati radna mjesta i proizvodnju, ali takođe ne beskonačno i ne smije se diskriminisati ostatak privrede.

"Ima sigurno i prostora za smanjenje poreza i drugih opterećenja, što bi pomoglo svima, ali na kraju se mora poslovati legalno i izmiriti sve obaveze. Sramotno je da vlasti ne tragaju posebno u slučajevima kada su u pitanju porezi koje grad, kao i potrošači uredno plaćaju i ne mogu izbjeći, a onda neko taj nas novac zadržava za sebe", zaključuje Gavran.