Plan jesenje sjetve na području Tuzlanskog kantona za ovu godinu predviđa obrađivanje blizu 40 hiljada hektara zemljišta. To je skoro šest procenata manje nego prošle jeseni, što potvrđuje pad zainteresovanosti poljoprivrednika za proizvodnju žitarica i drugih kultura.
U isto vrijeme, na parcelama se privode kraju poslovi oko žetve silažnog kukuruza i završnih priprema za sjetvu. Međutim, ljetna suša umanjila je prinose za približno 30 odsto u poređenju s prošlom godinom, dok su niske otkupne cijene dodatno pojačale nezadovoljstvo ratara, izvještava BHRT.
"Otkupna cijena pšenice bila je između 0,30 i 0,40 KM, a evo mi smo već ovih dana dobili i ponude iz poljoprivrednih apoteka gdje je sjemenska pšenica po jednom kilogramu 1,30 KM. To je drastična razlika i to je jedini i najveći razlog koji udaljava poljoprivrednike sa njiva", kaže farmer iz Gornjih Živinica Eldin Gibanović.
Prema riječima proizvođača i stručnjaka, smanjenju sjetvenih površina doprinose i nedostatak radne snage, njen prelazak u druge djelatnosti i odlazak u inostranstvo, kao i sveukupno opadanje interesa za poljoprivredom. Iz Vlade Tuzlanskog kantona potvrđuju da su niske otkupne cijene pšenice znatno uticale na pad motivacije ratara. Kao odgovor najavljuju podršku i onim proizvođačima koji se odluče za sjetvu pšenice na parcelama manjim od jednog hektara.
"Moramo svi ići sa prijedlogom da federalna Vlada, zbog značaja pšenice i ostalih strnih žita u ishrani stanovništva i pekarskoj i mlinskoj industriji, blagovremeno donese odluku o garantovanoj otkupnoj cijeni", poručuje Samid Šarac, pomoćnik ministra poljoprivrede u Vladi TK.
Poljoprivrednici pozdravljaju povećanje izdvajanja u kantonalnom i federalnom budžetu, ali naglašavaju da poticaji moraju biti redovno isplaćivani te usklađeni s rastom troškova sjemena i đubriva.
"Ali moramo prije svega napraviti jedan malo ozbiljniji timski rad, moramo poslušati ljude koji su sa terena i moramo prije svega pokušati vratiti mlade ljude na selo", ističe Gibanović.
Poljoprivrednici upozoravaju da će bez jasne i sistemske strategije biti teško zaustaviti daljnje smanjenje površina pod sjetvom i osigurati opstanak domaće proizvodnje žitarica.
