Prema podacima Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine (PKFBiH), tržište čisto električnih vozila u Federaciji BiH ove godine bilježi pad, što se povezuje s izostankom programa subvencija za fizička i pravna lica koji je bio aktuelan prethodnih godina.
Viši stručni saradnik za industriju i usluge PKFBiH Anela Karahasan navela je za Fenu da su zaključno sa augustom ove godine, u FBiH registrovana 43 nova električna putnička vozila, što je pad u odnosu na isti period 2024. godine, kada ih je bilo 81.
''Iako je broj čisto električnih vozila smanjen, značajan rast bilježe plug-in hibridi, hibridi i naročito tzv. mild hibridi. Tako je do augusta ove godine registrovano 61 plug-in hybrid vozilo (u odnosu na 54 prošle godine) te 748 full hybrid vozila, što predstavlja više nego dvostruko povećanje u odnosu na 349 registrovanih 2024. godine'' – istakla je Karahasan.
Jedan od glavnih razloga rasta broja hibridnih vozila, prema njenim riječima, jeste promjena poslovne politike proizvođača i zastupnika, koji sve više odustaju od proizvodnje vozila s unutrašnjim sagorijevanjem, zamjenjujući ih ekološki prihvatljivijim modelima.
Karahasan je dodala da će učesnici Međunarodne konferenciji „Elektromobilnost početak ili kraj ledenog doba“, koju organizuje Privredna komora FBiH uz podršku i sufinansiranje Vlade FBiH, Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Grada Sarajeva, UNDP i zemlje partnera Ambasade Švedske, 6 i 7. novembra u Sarajevu, razgovarati o ovim i srodnim temama. Metafora "ledeno doba" se koristi kako bi se simbolizirao prelazak iz ere vozila sa unutrašnjim sagorjevanjem ka eri električnih vozila.
Biće riječi i o iskustvima vlasnika električnih automobila, počevši od životnog vijeka, kvarova, troškova, zamjene, pa do reciklaže, zbrinjavanja ili ipak novog života baterije poslije vozila.
''Iskustva proizvođača, ali i vlasnika električnih automobila pokazuju da su se u mnogim aspektima baterije i sistemi vezani za njih znatno poboljšali tokom godina, ali i dalje postoje određene slabosti. Neke su delimično otklonjene, druge su i dalje prisutne, zavisno od modela, upotrebe i uslova'' – dodala je Karahasan.
Prema njenim riječima, cijene vozila generalno bilježe rast, a električna vozila su u prvom mahu skuplja u odnosu na vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem. Tu priliku su prepoznali brojni kineski brendovi koji nude povoljnije opcije, a shodno tom izazovu i veliki broj europskih brendova (VW, Renault, Ciroen, Dacia) su najavili uskoro izlaske modela čije će cijene počinjati od 20.000 eura.
Kada je riječ o infrastrukturi, Karahasan je rekla da je broj punionica za električna vozila i dalje nedovoljan, a većinu čine privatne i tzv. spore AC punionice. Procjenjuje se da ih u BiH trenutno ima oko 350, dok je broj brzih punionica još uvijek mali.
''Razvoj i postojanost kvalitetne mreže punionica direktno utiče i na broj turista i rast ugostiteljskog sektora u BiH. To je važan segment koji mora pratiti razvoj elektromobilnosti'' – istakla je Karahasan.
Udruženje za elektromobilnost, koje djeluje pri Komori, već duže vrijeme upozorava na potrebu jedinstvene i dostupne mape punionica. Za sada je predstavljen putem web stanice sumaran prikaz na chargerbih.ba, a na predstojećoj konferenciji posvećenoj elektromobilnosti bit će predstavljeno rješenje na nivou BiH, uključući rješavanje poteškoće sa roamingom.
