Hrvatska i Srbija ključni trgovinski partneri BiH uz rekordni deficit

Bosna i Hercegovina je tokom 11 mjeseci ove godine najveću ekonomsku saradnju imala sa Hrvatskom i Srbijom, ali i ogroman deficit u spoljnotrgovinskoj saradnji koji je, računajući obje ove zemlje, premašio četiri milijarde KM.

U podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), može se vidjeti da je najveća saradnju bila sa Hrvatskom.

Prema podacima, tokom ove godine je iz Hrvatske uvezeno proizvoda za 5,41 milijardu KM, dok je u istom periodu u ovu zemlju plasirano robe u vrijednosti 2,86 milijardi KM.

Nakon Hrvatske, Bosna i Hercegovina je najviše sarađivala sa Srbijom, što znači da sa ove dvije susjedne zemlje postoji najveću spoljnotrgovinska saradnja, ali i ogroman deficit koji se mjeri sa više od dvije milijarde KM sa obje zemlje, pišu Nezavisne novine.

Tako se iz Srbije uvezlo robe za 3,83 milijardi KM, a izvezlo proizvoda za oko 1,73 milijardi KM.

Njemačka je plasirala robe za 2,42 milijarde KM, a BiH je izvezle robe za 2,31 milijardu KM.

Iz Slovenije je uvezeno proizvoda za 2,39 milijardi KM, a izvezeno robe za 1,44 milijarde KM.

Italija je prodala robe za 2,14 milijardi KM, dok je u ovu zemlju plasirano proizvoda za 1,18 milijardi KM.

BiH je iz Austrije tokom 11 mjeseci ove godine uvezla robe za oko 1,43 milijarde KM, dok je tamo plasirana robu vrijednosti 1,46 milijardi KM.

U Crnu Goru je BiH izvezla proizvoda u vrijednosti 607 miliona KM, dok je iz ove zemlje uvoz od 201 miliona KM.

U Tursku je izvezeno proizvoda za 403 miliona KM, a BiH je iz ove zemlje uvezla za 1,4 milijardu KM.

Nizozemskoj je plasirano robe za 360 miliona KM, a iz "zemlje lala" uvezeno robe za 738 miliona KM.

U Češku je izvezeno proizvoda za 329 miliona KM, a uvezeno 388 miliona KM.

Kada je u riječ o ukupnoj razmjeni, tokom 11 mjeseci ove godine BiH je ukupno izvezla proizvoda za 16,09 milijardi KM, a uvezla za 28,97 milijardi KM.

To znači da ukupan deficit za 11 mjeseci iznosi 12,88 milijardi KM.

Ekonomista Admir Čavalić, rekao je za "Nezavisne novine" da BiH već tradicionalno ima deficit sa Hrvatskom i Srbijom, te da se to ponavlja iz godine u godinu.

"Vjerovatno je to rezultat strukture proizvoda koji su predmet vanjskotrgovinskih aktivnosti. Mi smo više fokusirani ka tržištu poslovne potrošnje, dok su proizvodi iz ovih zemalja orijentisani ka tržištu finalne potrošnje, odnosno do krajnjih potrošača. Jednostavno, struktura tih vanjskotrgovinskih aktivnosti uvoza i izvoza determinira da je veća potražnja za proizvodima finalne potrošnje, i mi tradicionalno konzumiramo date proizvode. Postoji lojalnost brendu, tradicija i potrošačke navike koje se teško mijenjaju za finalne proizvode koji dolaze iz ove dvije zemlje i sumnjam da će se nešto u dogledno vrijeme promijeniti. Da li mi nešto možemo promijeniti u smislu većeg izvoza? Sigurno je da možemo", naglasio je Čavalić.