Budžet BiH pokriven kreditima, vanjski dug udvostručen

 

Oba doma Parlamentarne Skupštine BiH usvojila su Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2013. godinu. Budžet je usvojen „pet do 12“. 7.decembar rok je koji je Međunarodni monetarni fond postavio kako bi na narednoj sjednici u Vašingtonu, zakazanoj za 19. decembar, razmatrao hoće li BiH odobriti narednu tranšu stand by aranžmana. Budžet institucija BiH iznosi skoro 500 miliona eura. Skoro 400 miliona eura iz budžeta predviđeno je za otplatu vanjskog duga, koji je za šest godina udvostručen.

Bosna i Hercegovina prvi put ima usvojen budžet prije Nove godine. Umjesto zadovoljstva, stručnjaci izražavaju zabrinutost. Budžeti su pokriveni kreditnim sredstvima najskuplje finansijske organizacije - MMF-a.Toga su svjesni i oni koji su ga usvajali.

„Da je otplata spoljnog duga bila 440 miliona, a da je sada 790 za iduću godinu pokazuje ono što ja uporno ponavljam - da je BiH, oba njena entiteta, ušla u jednu neodgovornu politiku zaduživanja“, kaže delegat u Domu naroda državnog Parlamenta Mladen Ivanić.

Da su usvojeni budžeti, kako državni tako i entitetski, predodređeni za krpljenje budžetskih rupa, kupovanja socijalnog mira, te vođenja BiH u dužničko ropstvo potvrđuje poslanik državnog Parlamenta Beriz Belkić:

„Ovaj budžet i budžeti entiteta jesu dužnički - i oni su odraz ukupnog ekonomskog stanja u zemlji.“

Bosna i Hercegovina spada u srednje zadužene zemlje. Međunarodni monetarni fond je 2009. godine Bosni i Hercegovini odobrio oko 1,2 milijarde eura, a isplaćena je samo trećina od tog novca jer BiH nije ispunila obaveze iz stand by aranžmana.

U novom aranžmanu za naredne dvije godine dogovoren je kredit u iznosu od 411 miliona eura - dvije trećine bit će raspodijeljeno Federaciji BiH, a jedna trećina Republici Srpskoj. Sredstva su namijenjena za provođenje mjera štednje i smanjenje javne potrošnje.

No, ko će i kako vraćati ove kredite?

„Dosadašnja praksa pokazuje da smo stare kredite vraćali novim kreditima. Vrlo teško će biti vraćati postojeće kredite ako se nastavi dosadašnja praksa dizanja kredita da bi se platilo nešto što ni na koji način ne može da vrati nazad nikakvu vrijednost, nego je čisti trošak“, navodi predsjednik Udruženja ekonomista Republike Srpske “Swot” Miloš Todorović.   

Ništa od smanjenja plata

​​Mjere štednje minimalne su. Iako je jedan od uslova MMF-a smanjenje javne potrošnje, bh. vlasti u potpunosti su se oglušile na to. Evo šta o mjerama štednje kaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda:

„Neće biti potrebe za umanjenje plaća, ali ćemo isto tako kontrolirati zapošljavanje. Niko se više ne može zaposiliti bez posebne odluke Vijeća ministara.“

S druge strane, bh. administartivni aparat ne bi mogle podnijeti mnoge, ekonomski razvijenije države. Jedan od primjera gdje bi se, da se ima volje, moglo mnogo uštedjeti navodi Miloš Todorović:

„Kod nas je zakonom predviđeno da poslanici u skupštinama opština u čitavoj državi imaju nadokandu kao da mjesečno dolaze 30 dana na posao, a oni rade jedan ili dva dana. To je tipičan primjer gdje je zakon regulisao da ljudi ne dobijaju dnevnice u skupštinama opština, nego dobijaju bukvalno platu.“

Uporedo sa zaduživanjima kod MMF-a, entitetske vlade u BiH zadužuju se na domaćem finansijskom tržištu izdajući obveznice na koje se godišnje plaća 6 % kamata. Primjera radi, sve države Evrope koje su u finansijskom kolapsu, kao što su Grčka, Portugal, djelomično Italija i Španija, tražile su finansijsku pomoć upravo u momentu kad su kamate na njihove dugoročne obveznice dostigle 6 do 6,5 % kamate.

Ekonomski analitičar Dražen Simić smatra da je BiH u još gorem položaju s obzirom na stand by aranžman.

„Ali ovog puta nije nam ponuđeno kao prošli put. Čak nam je ponuđeno sveukupno 800 miliona maraka, koje su dovoljne samo da otplatimo prethodni dug po stand byu, tako da u suštini mi nismo dobili novi, svjež novac od MMF-a. Mi smo dobili samo reprogramiranje prethodnog stand by aranžmana“, ocjenjuje Simić.

Profesor  Ekonomksog fakulteta u Sarajevu Fikret Čaušević ističe kako bh. vlasti moraju novac od kredita uložiti u kompanije koje su orijentisane na izvoz. Smatra da samo na taj način država neće pasti u dužničko ropstvo, te da će moći otplaćivati kredite:

„Otplate vanjskih kredita nema bez izvoza, i to je ekonomska zakonitost, to je zakonitost života. Isto kako kada stanovništvo diže kredit, a ostaje bez posla, ne može da vraća kredit jer nema prihoda, tako i država.“

Međutim, svima je već jasno da će novac MMF-u vraćati građani jer oni svojim novcem pune budžete. Vlast u BiH pokazala je do sada zavidno umijeće samo u trošenju raspoloživog budžetskog novca na troškove administracije.