BiH produžila ukidanje carina na električna i snizila dažbine na hibridna vozila

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je odluku kojom se do 31. decembra tekuće godine produžava privremena suspenzija i umanjenje carinskih stopa na uvoz novih električnih, hibridnih te CNG/LPG vozila, u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH. Time se nastavlja praksa ukidanja carina na električne automobile, dok se za hibride i dalje primjenjuje snižena stopa od pet posto.

Osim vozila na prirodni plin (CNG), ovom mjerom su obuhvaćeni i automobili na LPG pogon, što ranije nije bio slučaj. Odluka se odnosi isključivo na novoproizvedena vozila koja nemaju preferencijalni status robe iz država s kojima Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.

Nadležni navode da je cilj ove mjere dvostruk. S jedne strane, želi se potaknuti razvoj tržišta vozila s alternativnim pogonom, a s druge doprinijeti smanjenju emisija štetnih gasova i unapređenju sigurnosti saobraćaja, u skladu s regionalnim klimatskim obavezama.

Prema dostupnim podacima, efekti mjere su vidljivi od 2022. godine, kada je odluka prvi put stupila na snagu. Broj bescarinski uvezenih vozila povećan je sa 133 na 857 u 2024. godini. Istovremeno su rasli i budžetski prihodi vezani za ovaj segment tržišta - u 2023. godini zabilježen je rast od gotovo 650.000 KM u odnosu na 2022, dok su u 2024. prihodi porasli za dodatnih 230.000 KM u poređenju s prethodnom godinom.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je tokom 2025. godine smanjen uvoz električnih automobila u odnosu na godinu ranije, dok je istovremeno evidentiran značajan rast uvoza hibridnih vozila.

Kada je riječ o strukturi uvoza u prvih deset mjeseci godine, najvišu vrijednost među električnim automobilima imali su Volvo EX90 Twin, procijenjen na 237.590 KM, te Lucid Air Grand Touring, čija je cijena iznosila 220.469 KM.

U navedenom periodu uvezeno je ukupno 161 električno vozilo, vrijedno 7,64 miliona KM, pri čemu je naplaćeno 1,40 miliona KM dažbina. Istovremeno je evidentiran uvoz 3.014 hibridnih automobila ukupne vrijednosti 173,49 miliona KM, uz naplaćene dažbine u iznosu od 37,61 milion KM. Odnos novih i polovnih hibrida bio je gotovo izjednačen, s tim da je registrovano oko 200 više novih vozila - 1.618 novih u odnosu na 1.396 polovnih automobila.