Rast uvoza dronova u BiH: Strože kontrole na pomolu

Bespilotne letjelice, danas široko poznate kao dronovi, nastale su iz vojnih tehnologija razvijanih početkom 20. stoljeća, kada su konstruisani prvi daljinski upravljani zrakoplovi namijenjeni izviđanju i testiranju naoružanja. Tokom narednih decenija ova oblast je značajno napredovala, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu, dok je u posljednjih petnaestak godina zabilježen snažan rast civilne upotrebe zahvaljujući razvoju GPS sistema, miniaturizaciji senzora i padanju cijena elektroničkih komponenti. Danas se dronovi primjenjuju u poljoprivredi, građevinarstvu, nadzoru infrastrukture i zračnom snimanju, ali i u vojne svrhe.

I u Hrvatskoj je prisutan razvoj i proizvodnja bespilotnih sistema, od manjih komercijalnih rješenja do složenijih letjelica vojne namjene, pri čemu domaće kompanije učestvuju i na izvoznom tržištu te sarađuju s inostranim partnerima.

U Bosni i Hercegovini je, prema navodima lokalnih medija, posljednjih godina evidentan snažan rast uvoza dronova, što je potaknulo nadležne institucije da razmotre pooštravanje kontrole tog tržišta.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je tokom 2023. godine uvezena relativno mala količina bespilotnih letjelica, oko 500 kilograma, ukupne vrijednosti približno milion maraka.

Već naredne, 2024. godine, zabilježen je značajan porast - uvezeno je 4,1 tona dronova, dok je njihova ukupna vrijednost dostigla oko milion i 850 hiljada maraka.

Rast je nastavljen i 2025. godine. Iako je količina ostala gotovo na istom nivou kao prethodne godine, radilo se o tehnički naprednijim i skupljim modelima, pa je ukupna vrijednost uvoza iznosila približno tri miliona maraka.

Najviše su bili zastupljeni proizvodi iz Kine, a na domaćem tržištu pojavili su se i modeli iz zapadnoeuropskih zemalja, Sjedinjenih Američkih Država te Hrvatske.

Iako većina uvezenih letjelica ne spada u vojnu opremu, kontinuirani rast njihovog uvoza izazvao je zabrinutost zbog moguće nekontrolisane dostupnosti i potencijalnih sigurnosnih posljedica. Portal Raport navodi da se dronovi, osim za snimanje i rekreativnu upotrebu, mogu zloupotrijebiti za neovlašteni nadzor, narušavanje privatnosti, pa i za ozbiljnije sigurnosne incidente. Ukazuje se i na to da postojeći regulatorni okvir ne prati dinamiku razvoja tržišta.

Zbog toga je predloženo da svi dronovi teži od 249 grama budu uvršteni na listu roba posebne namjene, čime bi njihov uvoz i izvoz bili pod strožim nadzorom.

Važeći pravilnik o uslovima korištenja dronova u BiH propisuje obaveznu evidenciju letjelica čija je maksimalna masa pri polijetanju veća od 249 grama, a manja od 25 kilograma, dok za većinu tih uređaja trenutno nije potrebno pribavljati posebna odobrenja za uvoz.

Inicijativu za pooštravanje kontrole, posebno kada je riječ o sofisticiranijim modelima, uputio je državni koordinacioni odbor za malo oružje i lako naoružanje, a konačnu odluku trebalo bi donijeti Vijeće ministara BiH.

Osim bespilotnih letjelica težih od 249 grama, na popisu roba posebne, odnosno vojne namjene mogli bi se naći i signalni pištolji, zaštitna oprema, prigušivači zvuka, optički ciljnici za sportsko i lovačko oružje, laserski daljinomjeri, termovizijske kamere i ciljnici, kao i infracrveni ciljnici.