Globalne kompanije plaćaju ceh: Američki rat sa Iranom već koštao 25 milijardi dolara

Američko-izraelski rat s Iranom već je izazvao najmanje 25 milijardi dolara troškova za kompanije širom svijeta, a taj iznos nastavlja rasti, pokazuje Reutersova analiza.

Od početka sukoba, korporativna saopćenja firmi izlistanih na berzama u SAD-u, Europi i Aziji ukazuju na sve ozbiljnije posljedice po poslovanje. Kompanije se suočavaju s višim cijenama energije, prekidima u lancima snabdijevanja i otežanim trgovačkim rutama, posebno zbog iranske kontrole nad Hormuškim moreuzom.

Prema analizi, najmanje 279 kompanija navelo je rat kao razlog za uvođenje mjera zaštite od finansijskih gubitaka. Među tim mjerama su povećanje cijena, smanjenje proizvodnje, privremeno slanje radnika na dopust, obustava dividendi i otkupa dionica, uvođenje dodatnih naknada za gorivo, ali i zahtjevi za hitnu pomoć vlada.

Novi globalni poremećaj dolazi nakon pandemije COVID-19 i ruske invazije na Ukrajinu, dodatno smanjujući očekivanja poslovnog sektora za ostatak godine. Za sada nema jasnih naznaka da bi sukob mogao uskoro biti okončan dogovorom.

"Ovaj nivo pada industrije sličan je onome što smo vidjeli tokom globalne finansijske krize, pa čak i veći nego tokom drugih recesionih perioda", izjavio je izvršni direktor Whirlpool Corporationa Marc Bitzer, nakon što je kompanija smanjila godišnju poslovnu prognozu za polovinu i obustavila isplatu dividendi.

Analitičari navode da bi usporavanje rasta moglo ograničiti mogućnost kompanija da dodatno povećavaju cijene. Istovremeno, pokrivanje fiksnih troškova postaje sve teže, što bi u drugom kvartalu i kasnije moglo pritisnuti profitne marže. Dugotrajan rast cijena mogao bi dodatno podstaći inflaciju i oslabiti povjerenje potrošača.

"Potrošači odgađaju kupovinu novih proizvoda i radije popravljaju postojeće", rekao je Bitzer.

Blokada Hormuškog moreuza, ključne globalne tačke za transport energije, dovela je do rasta cijena nafte iznad 100 dolara po barelu. To je više od 50 posto u odnosu na nivo prije početka rata.

Zatvaranje ovog prolaza povećalo je troškove transporta, smanjilo dostupnost sirovina i poremetilo važne trgovačke tokove. Posebno su pogođene isporuke đubriva, helija, aluminija, polietilena i drugih važnih sirovina.

Finansijske gubitke povezane s ratom prijavila je petina kompanija obuhvaćenih analizom. Među njima su firme koje proizvode kozmetiku, gume i deterdžente, ali i kompanije iz sektora kruzerskih usluga i avioprijevoza.

Najviše pogođenih kompanija dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva i Europe, gdje su cijene energije i prije rata bile visoke. Gotovo trećina ih je iz Azije, što pokazuje snažnu zavisnost te regije od bliskoistočne nafte i goriva.

Najveći dio procijenjenih troškova odnosi se na aviokompanije, gotovo 15 milijardi dolara, jer su cijene avionskog goriva gotovo udvostručene.

Skoro 40 kompanija iz industrijskog, hemijskog i sektora sirovina najavilo je povećanje cijena zbog zavisnosti od petrohemijskih proizvoda s Bliskog istoka.