Cijene nafte bile su uglavnom stabilne u petak dok investitori procjenjuju suprotstavljene signale o globalnom snabdijevanju, uključujući mogućnost novih tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ali i znakove oporavka isporuka s Bliskog istoka.
Cijena sirove nafte Brent pala je za tri centa, odnosno 0,03 posto, na 102,28 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta pojeftinila za 19 centi ili 0,2 posto, na 92,68 dolara po barelu.
Brent je na putu da sedmicu završi s padom od oko dva posto, uprkos tome što je u četvrtak poskupio za više od četiri dolara. WTI bi, s druge strane, mogao zabilježiti sedmični rast od oko 0,3 posto.
Analitičari navode da tržište trenutno reagira na niz međusobno suprotstavljenih faktora. Veći saudijski izvoz ublažava zabrinutost u vezi sa snabdijevanjem, dok izvještaji o mogućem dodatnom američkom vojnom prisustvu na Bliskom istoku ponovo povećavaju geopolitički rizik.
Wall Street Journal objavio je da SAD šalje treći nosač aviona i do 10.000 dodatnih vojnika na Bliski istok, dok američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost novih udara na Iran nakon američkih međuizbora.
Cijene nafte porasle su prethodnog dana nakon što je Reuters izvijestio da su kineske rafinerije obustavile izvoz naftnih derivata za oktobar kako bi Peking očuvao domaće zalihe. Taj potez dodatno je povećao neizvjesnost na globalnom tržištu goriva.
Na cijene utiču i pritisci Washingtona na evropske zemlje da oslobode dio hitnih rezervi dizela. Prema izvorima Reutersa, SAD je od Evropske unije zatražio puštanje oko 120 miliona barela dizela na tržište u narednih šest mjeseci kako bi se ublažio rast globalnih cijena goriva.
Analitičari upozoravaju da je nivo od 100 dolara po barelu postao važna psihološka granica za tržište, posebno u okolnostima povećanog rizika od poremećaja u transportu sirove nafte i derivata s Bliskog istoka.