Bosanskohercegovački peradari u osam mjeseci ove godine ostvarili su rast vrijednosti izvoza jaja od 23 posto, dok je količinski izvoz povećan u nešto manjoj mjeri. U sektoru ističu da postoji značajan neiskorišten potencijal za daljnji rast, koji je ograničen zbog nemogućnosti izvoza konzumnih jaja A klase na tržište Evropske unije.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza jaja u osam mjeseci ove godine dostigla je 15,16 miliona KM, što je 23 posto više nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno je uvoz povećan za 23,27 posto i iznosio je 11 miliona KM, pa je BiH ostvarila suficit u ovoj oblasti od više od četiri miliona KM.
"Rast uvoza i izvoza jaja u Bosni i Hercegovini objašnjava se strukturnim razlikama unutar samog tržišta peradarstva, odnosno činjenicom da se ne uvoze i ne izvoze iste kategorije proizvoda niti se plasiraju u iste svrhe. Izvozimo svježa konzumna jaja na regionalna tržišta i jaja B klase za industrijsku preradu na tržišta EU, a uvozimo i konzumna jaja i oplođena jaja za nasad", naveli su za Fenu iz VTKBiH.
Zanimljiv je podatak da je količinski izvoz porastao za svega oko osam posto, dok je vrijednost izvoza skočila za čak 23 posto. To znači da su bh. proizvođači uspjeli postići znatno veću cijenu svojih proizvoda na inostranim tržištima. Ekonomisti bi rekli da je riječ o rastu jedinične izvozne vrijednosti, a za peradare to je dokaz da njihova roba postaje sve konkurentnija.
Najvažnija izvozna tržišta trenutno su Italija, Srbija, Crna Gora, Austrija i Hrvatska.
Iako domaći farmeri već izvoze jaja za preradu u zemlje Evropske unije, profitabilniji segment tržišta još im nije dostupan. Naime, BiH još nema odobrenje za izvoz konzumnih jaja A klase na tržište EU.
"Bh. proizvođači imaju dovoljno kapaciteta i dosta su konkurentni na tržištu regije uzimajući u obzir podatke izvoza. Međutim, kada je riječ o Evropskoj uniji konkurentnost proizvođača bi se znatno povećala s odobravanjem izvoza u kategorije konzumnih jaja A klase. Poznata je činjenica da se iz BiH na EU tržište izvoze samo jaja za preradu koja su niže cijenovne vrijednosti", dodali su iz VTKBiH.
S druge strane, proizvođači upozoravaju da posluju pod težim uslovima nego konkurencija iz pojedinih zemalja iz kojih se jaja uvoze. BiH je i dalje zavisna od uvoza ključnih komponenti za stočnu hranu, poput žitarica i sojine sačme, kao i farmarske opreme. To znači veće troškove transporta i veću izloženost globalnim poskupljenjima. Iako u pogledu kvaliteta i zdravstvenih standarda bh. peradarstvo ispunjava visoke kriterije i usklađeno je s evropskim normama, ekonomska i regulatorna pozicija domaćih farmera znatno je nepovoljnija u poređenju s uvoznicima.
"Smatramo da bh. institucije moraju ubrzati procese ispunjavanja uslova za izvoz konzumnih jaja na tržište Evropske unije te osigurati redovne i uvećane podsticaje po kljunu nosilice ili po proizvedenom komadu jajeta kako bi se amortizovali visoki troškovi hrane za perad, struju i gorivo. Takođe, potrebno je da svima u državi promocija domaće proizvodnja poput "kupujmo domaće" bude prioritet", naveli su iz VTKBiH.
