Znatan rast potrošnje rezanog duvana

Tržište duvana u BiH karakteriše evidentan porast potrošnje fino rezanog duvana - u prvom kvartalu ove godine evidentiran je broj prodatih akciznih markica koji je veći za deset odsto u odnosu na ukupan broj izdatih markica tokom prošle godine.

Jedan od podataka koji govori u prilog enormnog povećanja potrošnje fino rezanog duvana, koji zamjenjuje potrošnju cigareta, jeste trostruko veći uvoz cigaret-papira u obliku knjižica ili cjevčica u prošloj godini, u odnosu na ranije periode - navodi Odjeljenje za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.

Razlog je taj što se na cigarete obračunava akcizna obaveza u visini od 42 odsto maloprodajne cijene, kao i posebna akciza koja se svake godine uvećava za, minimalno, 0,15 KM po kutiji cigareta, a koja u ovoj godini iznosi 0,75 KM za pakovanje od 20 cigareta.

S druge strane, na fino rezani duvan obračunava se samo akcizna obaveza od 42 odsto na maloprodajnu cijenu. Na taj način se može zaključiti da se jaz u visini akciznog opterećenja između cigareta i fino rezanog duvana povećava svake godine.

Odjeljenje za makroekonomsku analizu navodi da se od jednog pakovanja rezanog duvana može napraviti najmanje 200 cigareta, a ako se tome doda trošak od pet maraka okvirno za cigaret-papir u obliku cjevčica, kao i ostali pribor potreban za pripremu duvana za pušenje, onda se može zaključiti da obračunata akcizna obaveza iznosi 4,2 KM.

Uz pretpostavku da deset kutija cigareta sadrži istu masu duvana, obračunata akcizna obaveza za prosječnu maloprodajnu cijenu cigareta iznosila bi 21 KM, ili pet puta više nego za fino rezani duvan.

To postaje cjenovno uzrokovan motiv potrošača za promjenu fokusa od cigareta ka fino rezanom duvanu. Na ovaj način derogiraju se pozitivni efekti na unapređenje opšteg nivoa javnog zdravlja.

Akcizni obveznici koji se bave prometom duvana i duvanskih prerađevina određuju različite maloprodajne cijene za pakovanja iste mase fino rezanog duvana, kao i obrnuto - određuju iste maloprodajne cijene za pakovanja različite mase fino rezanog duvana.

Upravo zbog toga veoma je teško odrediti koliko je potrošnja ove vrste robe nadomjestila pad u ukupnoj potrošnji duvana, a koliko potencijalno otpada na nelegalnu proizvodnju, promet i upotrebu duvana.

Rast potrošnje fino rezanog duvana ne prati i porast ukupno prikupljene akcize na duvanske prerađevine, s obzirom na sve veću razliku između visine akcizne obaveze na cigarete i fino rezani duvan. Time se dodatno stimuliše potrošnja fino rezanog duvana na račun cigareta.

Ako se tome dodaju i pojave iz domena nelegalne proizvodnje i prometa duvana, onda ovaj problem postaje još značajniji i zahtijeva hitan, koordinisan odgovor nadležnih institucija na svim nivoima vlasti koje su odgovorne za proizvodnju, promet i poresku regulaciju potrošnje duvana i duvanskih prerađevina.

Šteta koju trpi ionako iscrpljena legitimna duvanska industrija, može ostaviti trajne posljedice na njenu profitabilnost i ugroziti njen budući razvoj.

Jedna od mjera jeste da se koncept najpopularnije maloprodajne cijene cigareta zamijeni prosječnom ponderisanom maloprodajnom cijenom čime bi određivanje minimalne akcize dobilo više na značaju.

Utvrđivanje minimalne akcizne obaveze u apsolutnom iznosu, kako na cigarete tako i na fino rezani duvan, bio bi korak naprijed, čime bi se politika oporezivanja duvanskih proizvoda približila važećoj praksi, kakva vlada u nekim zemljama u okruženju i EU.

Još jedna od nepoznanica, koja bi mogla imati značajne reperkusije na tržište cigareta u BiH, jeste ulazak Hrvatske u EU polovinom godine i posljedice koje će imati taj događaj na tržište cigareta u BiH, navelo je Odjeljenje za makroekonomsku analizu UIO.