
18.10.2013 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Fena
Rod voća u Republici Srpskoj (RS) u ovoj godini povećan je u odnosu na petogodišnji prosjek. Kvalitet plodova i otkupne cijene su niže, osim kod maline, a plasman je otežan.
Rod voća u Republici Srpskoj (RS) u ovoj godini povećan je u odnosu na petogodišnji prosjek. Kvalitet plodova i otkupne cijene su niže, osim kod maline, a plasman je otežan.
Prosječan prinos jabučastih voćnih vrsta u ovoj godini iznosio je 30-35 tona/ha, što je u granicama petogodišnjeg prosjeka, a kod koštičavih vrsta zabilježen je odličan prinos, 35-40 tona/ha, s izuzetkom kajsije koja je stradala od mraza.
Kod jagodastih i jezgričavih voćnih vrsta očekuje se prosječan rod od oko 2.000 tona.
U voćnjacima, u kojima se primjenjuje navodnjavanje i ostale agro i pomotehničke mjere, prosječni prinosi jabučastih i koštičavih vrsta su veći.
Zbog obilnog roda plodovi, naročito u voćnjacima bez sistema za navodnjavanje, bili su sitniji, s manjim učešćem plodova prve klase.
Cijene voća u ovoj godini niže su u odnosu na višegodišnji prosjek.
Većina ozbiljnih proizvođača jabuke rod je ostavila u hladnjače, a mali proizvođači, jabuku prodaju na tržištu, po cijeni od 0,30 do 0,70 KM/kg, u zavisnosti od regije, dok je cijena jabuke namijenjene industrijskoj preradi 0,13 KM/kg.
Većina plodova šljive završila je u preradi za rakiju i džemove.
Otkupna cijena šljive bila je u prosjeku 0,30 KM/kg (0,15-0,50 KM), što je za 30 posto niže u odnosu na prethodne godine. Mali procent (10 posto) je prodat kao stona šljiva na tržištu po cijeni od 0,60 do 1,0 KM/kg.
Najveći problem voćara regije Gradiška bio je plasman kruške, gdje je osim niže cijene od 0,50 do 0,75 KM/kg bila prisutna i manja potražnja.
Što se tiče proizvodnje maline, veće količine su otkupljene od vlasnika hladnjača po uvećanoj otkupnoj cijeni od 3 do 3,50 KM/kg, a manja količina plasirana je na pijacama, po veoma povoljnoj cijeni, od 5 do 6KM/kg.
Vinogradarska proizvodnja na prostoru Hercegovine zasnovana je na oko 350 ha, a ovih dana, berba grožđa privodi se kraju.
Prinosi su manji u odnosu na prošlu godinu za 20 posto i to prvenstveno zbog bolesti pepelnice, ali je sadržaj šećera dobar.
Problemi voćarske proizvodnje su neadekvatan sortiment voća, loš kvalitet plodova (većinom druga i treća klasa) usljed lošeg prorjeđivanja i nedostatak pogona za sortiranje i pakovanje voća.
Iz resornog ministarstva navode da je potrebno udruživanje manjih proizvođača radi izgradnje većih zajedničkih hladnjača-sortirnica-pakirnica da bi zajednički tržištu ponudili veće količine kvalitetnijeg voća, uz sukcesivnu prodaju.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.