
21.11.2013 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: eKapija.ba
Da bi se izbjegle oštre fiskalne kontrakcije koje bi uzrokovale značajne socijalne poteškoće vlasti traže produžetak postojećeg aranžmana i dodatnu finansijsku podršku koja će pomoći da se zadovolje ove potrebe za finansiranjem, ističu iz MMF-a.
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju predvodi Ron van Rooden, posjetila je Banja Luku i Sarajevo u periodu od 6. do 20. novembra/studenog 2013, kako bi vodila razgovore o nedavnim ekonomskim dešavanjima i politikama u okviru petog pregleda po Stand-by aranžmanu (SBA) sa Bosnom i Hercegovinom.
"Rastuća vanjska potražnja i smanjeni stresovi na finansijskom tržištu u Evropi su, zajedno s razboritim ekonomskim politikama, pomogli Bosni i Hercegovini (BiH) u održavanju skromnog oporavka koji je počeo ranije u toku ove godine. Izvoz i dalje prednjači u oporavku, a pokazatelji visoke frekventnosti ukazuju na to da ubrzavanje ekonomske aktivnosti poprima šire osnove. Očekuje se da realni BDP poraste za 1 procenat u 2013. godini, a u 2014. godini se prognozira dalji rast na oko 2 procenta, što je u skladu sa razvojem situacije u Evropi. Očekuje se da inflacija ostane niska", kazao je van Rooden po okončanju posjete.
Vlasti nastavljaju ostvarivati stabilan napredak u okviru SBA, a programski ciljevi postavljeni za kraj septembra/rujna 2013. godine su ispunjeni uz više nego dovoljno prostora. Poduzimaju se koraci da se osigura da se, usprkos nižoj naplati prihoda od indirektnih poreza od očekivanog, ispune ciljevi budžetskog bilansa postavljeni za kraj 2013. godine, te da ukupni budžetski deficit za BiH bude ograničen na oko 2 procenta BDP-a ove godine. Ostvarivanje ovih ciljeva će međutim zahtijevati nastavak striktne kontrole rashoda i poboljšano prikupljanje prihoda.
Misija je postigla razumijevanje u pogledu budžeta vlada za 2014. godinu kojima će se očuvati do sada ostvarene prednosti u fiskalnoj konsolidaciji i javni dug čvrsto staviti na silaznu putanju. Ovi budžeti su bazirani na razboritim projekcijama prihoda i zadržavaju uglavnom nepromijenjene okvire potrošnje u odnosu na nivo iz ove godine, s ciljem postizanja konsolidiranog deficita nešto nižeg od 2 posto BDP-a. I pored toga, čak i uz striktnu kontrolu potrošnje i napore na unapređenju prikupljanja prihoda, očekuje se da se krajem 2014. godine jave dodatne potrebe za finansiranjem zbog nižih jednokratnih prihoda i visokih obaveza po osnovu servisiranja duga.
"Da bi se izbjegle oštre fiskalne kontrakcije koje bi uzrokovale značajne socijalne poteškoće i ugrozile još uvijek osjetljiv ekonomski oporavak, vlasti traže produžetak postojećeg aranžmana i dodatnu finansijsku podršku koja će pomoći da se zadovolje ove potrebe za finansiranjem. Pored toga, produženje programa bi osiguralo da SBA nastavi pružati vrijedno uporište ekonomskim politikama tokom izbornog perioda i perioda formiranja vlada", priopćili su iz MMF-a.
Navode da je Misija također ostvarila značajan napredak u razgovorima o programu strukturalnih reformi vlasti za preostali period programa, uključujući period obuhvaćen traženim produženjem. Politike će se i dalje temeljiti na do sada ostvarenom napretku i biće usmjerene u pravcu: (i) nastavka postepene i održive fiskalne konsolidacije, sa sve većim fokusom na poboljšanje naplate prihoda, racionalizacije javnog sektora i očuvanje prednosti ostvarenih kroz reforme naknada po osnovu prava; (ii) očuvanja stabilnosti finansijskog sektora kroz jačanje zakonskog i regulatornog okvira; i (iii) poticanja razvoja vitalnog privatnog sektora koji može ponuditi više radnih mjesta kroz poboljšanje poslovnog okruženja i napredak u reformama tržišta rada.
"Misija očekuje da će otvorena pitanja riješiti u narednim danima i očekuje blagovremeno usvajanje budžeta vlada za 2014. godinu od strane nadležnih parlamenata, čime bi se ispunili preduslovi za razmatranje petog pregleda u okviru SBA i zahtijeva vlasti za produžetak i povećanje tekućeg aranžmana od strane Izvršnog odbora MMF-a prije kraja godine", priopćili su iz MMF-a.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.