(1).jpg&w=1920&q=75)
(1)(1).jpg)
Proizvođači iz BiH suočeni su sa brojnim vancarinskim barijerama prilikom izvoza svojih proizvoda zbog čega su primorani da plaćaju višestruko veće naknade od onih koje se naplaćuju za uvoz robe u BiH. Između ostalog, riječ je o troškovima za razne analize koje zahtijevaju zemlje u koje se ti proizvodi uvoze, poput Srbije i Hrvatske, a koje se moraju raditi u tamošnjim laboratorijama.
Upravo ta barijera domaćim proizvođačima stvara ogromne troškove i dovodi do neisplativosti izvoza, pa neki smatraju da bi "jeftinije prolazili" da pokrenu proizvodnju u toj zemlji. Pored toga, oni upozoravaju da spoljnotrgovinska razmjena sa Srbijom ide "jednosmjernom ulicom", te da se roba iz te zemlje nesmetano uvozi u BiH bez pretjeranih kontrola i traženja nalaza laboratorija iz BiH. Primjer za to bi mogli da budu problemi s kojima se, između ostalih, susreće i najveći proizvođač čaja u RS, firma "Plantago".
Aleksandar Vukmirović, direktor "Plantaga", kazao je da su suočeni s ovom problematikom, te da zbog toga trpe posljedice, kao i veliki broj drugih proizvođača iz RS.
"Na papiru sve izgleda fino, ali je realnost drugačija. Oni sada nama traže neke analize koje mogu, a ne moraju da traže. Međutim, oni za svu našu robu traže", kazao je on i dodao da su te analize skupe, što povećava trošak izvoza. Iz tog razloga, kaže, ova firma razmišlja o otvaranju proizvodnje u Srbiji, kako bi mogli da se nose s tim, jer im se ne isplati da izvoze.
"Po vrsti čaja imamo trošak od 800 evra na jedan izvoz. Kad se uzme da imamo asortiman od 15 vrsta čajeva po 800 evra, to je 12.000 evra, koliko moraš da platiš prije nego što ti puste robu u prodaju", pojasnio je on naglašavajući da je to barijera koju mogu zaobići samo veliki internacionalni brendovi koji uvoze ogromne količine robe. S tim u vezi, istakao je da niko iz RS i BiH nije prisutan na tom tržištu, jer im se ne isplati da preskaču tu barijeru, pošto moraju da uvoze veoma mnogo robe da bi mogli to da plate.
Kao jedno od rješenja za ovu situaciju, Vukmirović je predložio da se i sa strane BiH uvede ista mjera, da im se počne naplaćivati, pa će i oni spustiti cijene tih nameta. On je o ovome izvijestio i ministra trgovine i turizma RS na nedavnom sastanku, gdje je Vladi RS sugerisao da im pomogne da naprave fer utakmicu na tržištu.
"Skrenuli smo pažnju da postoje određeni problemi u izvozu robe u Hrvatsku i Srbiju, a tih problema nema sa Crnom Gorom", rekao je on i dodao da ih sve to onemogućava da se prošire u regionu.
Da ima ovih teškoća potvrdio je i Edin Ibrahimpašić, direktor "Bihaćke pivare", koji je rekao da je jedan od tih problema upravo u nepriznavanju nalaza laboratorija iz BiH van granica BiH. On je dodao da su Srbija i BiH potpisale određen sporazum, ali da je upitno u kojoj mjeri se sprovodi.
"Generalno, nepriznavanje tih nalaza u zemljama, prije svega CEFTA, pa i šire, poskupljuje proizvod. To znači da se te analize moraju tamo raditi, a one nemali broj puta imaju toliko širok dijapazon analizaranja, što nema veze s vezom, tipa analize pesticida ili radioaktivnosti u pivu", rekao je on i dodao da su te analize veoma skupe, pa izvoznici nemaju izbora nego da povećaju cijenu proizvoda.
Navodi da šteta nije samo u tome, jer dok se rade analize, roba mora stajati i ne smije se davati u promet, iako su u pitanju osjetljivi proizvodi koji bi trebalo odmah da idu na tržište.
"Za to vrijeme prilikom uvoza u BiH takvih poizvoda, naši carinski organi uopšte ne traži prilaganje laboratorijskih nalaza naših mjerodavnih institucija, a ni da roba bude u karantinu dok nalaz ne bude gotov", istakao je Ibrahimpašić.
On je naveo da nepostojanje reciprociteta u tom slučaju više boli nego sama činjenica što oni to traže tamo, pogotovo jer je omjer uvoza naspram izvoza toliko abnormalno veći u korist uvoza.
Govoreći generalno o spoljnotrgovinskom okviru u kojem djeluju izvoznici iz BiH, te načinima rješavanja necarinskih barijera, Boris Tučić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da su to neka od ključnih pitanja kojima će se, zajedno s predstavnicima nadležnih entitetskih institucija, posvetiti u narednom vremenskom periodu.
"Već u narednim danima biće organizovan sastanak na kojem će biti identifikovana sva sporna pitanja u ovom kontekstu, te će se nastojati definisati odgovarajući modaliteti za njihovo rješavanje", kazao je Tučić. Dodao je da tu postoji niz drugih pitanja koja nemaju veze sa zahtjevima potpisanih regionalnih sporazuma, a koje je potrebno rješavati.
Maida Ibrišagić-Hrstić, ministar trgovine i turizma RS, kazala je da će oni i ubuduće davati maksimalnu podršku domaćim proizvođačima.
"Skoro smo imali izazov s FBiH, ali smo to riješili formiranjem radne grupe koja treba da na najjednostavniji mogući način napravi spisak robe i procedure koje će biti jednake za sve", rekla je ona.
Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da se tu upravo radi o tim vancarinskim barijerama, ali da smatra da to ide pravcem da se pokušava otkloniti. Prema njegovim riječima, zemlja u koju se uvozi tako pokušava da štiti svoju privredu, te da je cilj vancarinskih barijera upravo da se proizovdni proces prebaci u tu zemlju. On je naveo da se priča o zbližavanju i specijalnim vezama sa Srbijom vrlo loše realizuje.
"Ako hoćemo realno da gledamo, ljudi se zbližavaju kroz posao i mislim da će se na tome morati poraditi", smatra Vasić. Govoreći o potrebi uvođenja recipročnih mjera u ovakvim slučajevima, Vasić je rekao da ipak prvo treba pokušati razgovarati preko institucija da se to ukine, a ako se ne može, onda ići na recipročne mjere.
