Najveće štete na ratarstvu Posavine i Semberije

Najveće štete na poljoprivrednim usjevima pretrpili su poljoprivrednici u Doboju, Bijeljini, Šamcu i Modriči.

Radi se o nizijskim područjima uz riječne tokove Bosne i Save gdje je zemljište najkvalitetnije, poljoprivreda najrazvijenija i gdje stanovništvo pretežno živi od ove privredne grane.

Kolike su štete od poplava znat će se tek kada se izvrše procjene, ali, već sada je očigledno da su one velike.

Poljoprivrednike u vodoplavnim područjima, ali i u ostalim poljoprivrednim krajevima, očigledno čeka jedna veoma teška godina.

U poplavama su najviše stradale ratarske kulture - kukuruz, soja i suncokret, rane vrste voća - jagode, maline, kupine, kao i sve vrste povrća.

Stanje pšenice, kukuruza i ostalih ratarskih i povrtarskih kultura moguće je provjeriti tek kada se smiri vodena stihija.

Sjetva kukuruza u pojedinim regionima kasni, do sada je zasijano oko 50 posto planiranih površina.

Prema prvim procjenama stručnjaka iz ove oblasti, štete na kukuruzu su velike i one zavise od jačine poplava i zadržavanja vode na parcelama.

Na većini površina usjevi su potpuno uništeni i potrebno je uraditi presijavanje, dok je na pojedinim parcelama kukuruz ostao i u narednom periodu neophodno je primijeniti adekvatne mjere njege i zaštite.

Što se tiče voća, jabukama prijete nove infekcije čađave pjegavosti lista i krastavosti, pošto je bolest već uveliko prisutna.

Na svim vrstama koštičavog voća se pojavila šupljikavost lista.

Višnje i trešnje su ugrožene od pjegavosti lista i rane defolijacije.

Voćne vrste su ugrožene i od truleži plodova, monilioze i sive truleži.

Kiša praćena vjetrom je otkidala listove, plodove, lomila grane i čitava stabla.

U ovakvim uslovima, zbog povreda biljnih dijelova i postojanja infektivnog potencijala u zasadima jabučastog voća, došlo je do pojave bakteriozne plamenjače.

Kada je riječ o ratarskim kulturama, krompiru prijeti opasnost od epidemije plamenjače i truleži sjemena.

Na strnim žitima su štete od bolesti velike. Posebno su prisutne rđa, pjegavost lista, pepelnica i fuzarijum.

Pored toga, na usjevima pšenice je registrovano i polijeganje biljaka.

Visoka vlažnost vazduha i porast temperature vazduha omogućili su pojavu lisnih vaši. Dodatni problem u poljoprivrednoj proizvodnji predstavlja i nemogućnost ulaska u zasade i usjeve radi provođenja mjera zaštite.

Čim vremenski uslovi dozvole, neophodno je izvršiti zaštitu usjeva i zasada od navedenih patogena.