Slovenci traže spas u ličnom bankrotu

U posljednjih šest godina više od 6.800 Slovenaca je bankrotiralo. Broj je porastao ove godine, nakon zakonskih promjena koje su omogućile lakše i brže pokretanje postupka.

Javno ne žele govoriti. No, u četiri oka, svakoga dana pravni savjet odvjetnice Suzane Kundije traži sve više ljudi koji žele pokrenuti osobni stečaj.

Određeni profil, kaže, ne postoji. Ima i mladih i starih. No, dugovi im se uglavnom kreću oko nekoliko desetaka tisuća eura.

"Imamo korisnike koji su nagomilali dugove zbog gubitka posla, prevelikih ili kredita u švicarskih francima. Imamo i suvlasnike propalih poduzeća koji su za dugove odgovarali vlastitom imovinom", kaže Kundija.

U stečajnu masu sva imovina

"Broj osoba koje su započele osobni stečaj u Sloveniji oštro raste. Cijele prošle godine to je učinilo 879 osoba, a do kraja osmog mjeseca ove čak 2.492. No, to ne znači da je sve više onih koji ne mogu plaćati svoje dugove. Upućeni porast objašnjavaju time da od kraja prošle godine osoba koja sama zatraži osobni stečaj, ne mora unaprijed platiti trošak postupka od gotovo dvije tisuće eura, već se on kasnije naplaćuje iz stečajne mase", izvještava reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

A u stečajnu masu, iz koje se potom naplaćuju svi vjerovnici, ulazi sva imovina.

Osobi u bankrotu ostaje 70 posto minimalne plaće, što je oko 600 eura, te primanja poput invalidnine i porodiljnih naknada. Krov nad glavom, ne.

"Možda to zvuči grubo, ali činjenica je da se ta osoba dovela u situaciju u kojoj ne može plaćati dugove. A pravni sistem u Sloveniji daje prednost povjeriocu. U suprotnom bi došli do čudne situacije, da bi netko sačuvao krov nad glavom, a s druge strane ostao dužan", objašnjava Marko Zeman, predsjednik Komore stečajnih upravitelja Slovenije.

Nadzor nad financijama preuzima stečajni upravitelj. Osoba ne smije otvarati nove bankovne račune niti kartice, kao ni prodavati nekretnine i pokretnine.

Otpisani dug na teret proračuna

Ako je nezaposlena, mora aktivno tražiti posao. I tako dvije do pet godina, ovisno koliko je potrebno da otplati dugove. Dio se, ipak može otpisati.

"O tome odlučuje sud, ako to dužnik zatraži. Uvjeti su da nije bio osuđen za kazneno djelo vezano uz gospodarski kriminal, da u posljednje tri godine nije, primjerice, zatajio porez, da mu u posljednjih deset godina nije bio opraštan dug", kaže Andreja Lang iz slovenskog Ministarstva pravosuđa.

Otpisani dug, kao dijelom i troškovi postupka, tako padaju na teret državnog proračuna, odnosno svih građana Slovenije, koji ga pune.

No, osnovni cilj osobnog bankrota, o kojem već mjesecima razmišlja i hrvatska Vlada, je pružiti zaduženim građanima novu šansu, a vjerovnicima vratiti barem dio duga.